Sve je više ljudi koji žele dodatne sadržaje. Pod dodatnim sadržajima smatram sadržaje na internetu, naravno. Ljudi su postali ovisni o internetu, barem u razvijenim dijelovima svijeta i to je činjenica s kojom se treba pomiriti, sviđala vam se ona ili ne. Dovoljno je samo, dok čekamo da se upali zeleno svjetlo na semaforu, baciti pogled na ljude u automobilima oko sebe. Većina ih u rukama drži mobitel i to ne da bi razgovarali. A ne, ta je moda prošla prije nekoliko godina. Danas ljudi čitaju i tipkaju na mobitelima, a mnogi to rade i za vrijeme vožnje (takve ćete najlakše uočiti jer voze ekstremno sporo, često u laganoj cik-cak putanji i ne obaziru se pretjerano na promet oko sebe). Javni prijevoz? Ista stvar! Još se do prije par godina moglo vidjeti čitače knjiga i novina kako u tramvajima krate vrijeme. Danas ih je sve manje, a sve je više “mobitelaša” koji uživaju u internetskim sadržajima direktno preko svog mobitela. Činjenica je, ljudi su postali ovisni o sadržaju. Tko to prije shvati i prihvati, to bolje za nju/njega, a još je bolje za biznis jer je, uz toliko izbora, nužno privlačiti kupce svim mogućim metodama i sredstvima.

U skladu s povećanim apetitima, ljudi su sve izloženiji sadržajima sa svih strana, od kojih je mnoge teško doživjeti i zapamtiti. Potrebna je nevjerojatna kreativnost i inovativnost da bi se zapamtio neki oglas, a još i više da toliko utječe na osobu da se odluči i na kupnju.

Priznat ću vam nešto. Ne volim tradicionalno oglašavanje. Nije baš neko revolucionarno otkriće s obzirom na očitu ljubav prema content marketingu? I mislila sam. Ali istina je, nisam obožavateljica klasičnog načina oglašavanja. Dosadno mi je i bez uvrede marketingašima koji se trude, vrijeđaju moju kreativnu dušu (a povremeno i intelekt) u tolikoj mjeri da uglavnom, u rijetkim slučajevima kad gledam TV, prebacim na drugi program ili utišam ton kada dođe vrijeme oglašavanja. Ali (uvijek ima ali), jedna mi je stvar zapela za oko (i uho),  a to je Dacijin oglas “Another One Drives a Duster”.

Moram odmah ubaciti opasku i naglasiti da je ono što slijedi isključivo mišljenje autorice teksta i od drugih se ne očekuje da se slože (iako bi bilo lijepo). Različiti ljudi vole različite stvari i u potpunosti dopuštam da netko uživa u reklamama za preparate protiv probavnih poteškoća ili zaštopanog nosa. Koliko ljudi, toliko ukusa. Idemo dalje na temu.

Dakle, osim što volim originalnu verziju pjesme (nije li Queen među najboljim bendovima ikada?), mislim da su tvorci ove reklame napravili toliko dobar posao da skoro poželim kupiti Dustera, dati mu nadimak Dusty i otići s njim u lov (važno je napomenuti da nisam ni vozač, a još manje lovac. Ovo zadnje ni ne podržavam). Cijela zamisao je vrlo kreativna (reklame, ne mog imaginarnog lova), ulazi u uho, lako se pamti i radi upravo ono što bi svaki oglas i trebao raditi – poticati ljude na kupovinu. Idemo svi voziti Dustere! Zašto ne?

Zašto bismo bili brend snobovi? Smeta vam što je Dacia iz Rumunjske? Tko vjeruje njihovoj auto industriji? Očito 3,5 milijuna ljudi u svijetu koji voze Daciu (ako je vjerovati voice overu u reklami i ako odbacimo pomisao da su svi koji je voze Rumunji). Zato se u reklami i mogu vidjeti ljudi, očito višeg socijalnog statusa, koji zapanjeno gledaju u Dustera koji prolazi ulicama i cestama i komentiraju “Još jedan vozi Dustera”, “Možda i mi moramo nabaviti sebi”. Pametno, kreativno i zanimljivo.

Kad bi svo oglašavanje bilo takvo, gdje bi nam bio kraj. Nitko ne bi znao što će kupiti jer bi sve odjednom bilo jako privlačno, mediji bi profitirali od plaćenog oglašavanja, a ROMI (Return on Marketing Investment) bi bio toliko u plusu da bi se na tržištu pojavio manjak marketinških agencija s obzirom na potražnju. Na žalost, stvari nisu toliko ružičaste i oglašavanje je rijetko kad kreativno.

Ako i pustimo malo kreativnost, ostaje činjenica da su ljudi zatrpani sadržajima koje je teško zapamtiti. Upravo zato se pamte samo oni najzanimljiviji, a ostali se vrlo lako zaboravljaju ili se uopće ne percipiraju.

Istraživanje koje je provela agencija Media Dynamics Inc. fokusiralo se na prosječnu dnevnu izloženost oglasima kod odraslih osoba i na podatak koliko od tih oglasa ostane zapamćeno. Istraživanje su bazirali na podacima iz 1945.,  1985., i 2014.g.

Na grafikonu je vidljiv velik porast ukupnih minuta provedenih u konzumaciji medija ali i određena stabilnost kad je riječ o izloženosti oglasima (oglasima koje je osoba mogla vidjeti ili čuti) i zapamćenosti oglasa (oglasima koji su zadržali gledateljevu pažnju na nekoliko sekundi ili više).

Neka druga istraživanja govore o puno većim brojevima, između 3000 i 20000 kad je riječ o dnevnoj izloženosti. Naravno, ti veliki brojevi se ne odnose isključivo na oglašavanje nego i na uočljivost i prepoznatljivost brendova kojima smo svakodnevno izloženi (od kupovine u dućanima, do etiketa na odjeći, brendova automobila na ulici i sl).

Tolika izloženost oglasima i brendovima ne znači da ih sve vidimo. Možemo gledati u njih ali ne razmišljamo o njima i ne doživljavamo ih više jer je došlo do zasićenosti i zamora. Ljudi gledaju ali ne vide. Pauze u filmovima, koje su uvijek rezervirane za oglašavanje, koriste tako da si ispeku kokice i vrate se na vrijeme za film.

Bit oglašavanja nije samo ponuditi pravi proizvod pravom kupcu u pravo vrijeme. Bit oglašavanja je emocionalno zainteresirati gledatelje i potaknuti ih da detaljnije istražuju taj proizvod, požele o njemu saznati što više i na kraju ga i kupiti. Zato je angažman oko stvaranja dodatnog sadržaja toliko važan. Ljudi možda više nisu toliko zainteresirani za tradicionalno oglašavanje i ne pamte oglase ali vole sadržaj koji nije fokusiran isključivo na oglašavanje i prodaju.

Nick Hugh, potpredsjednik Yahoo EMEA je rekao:”Rast content marketinga odražava povećan apetit današnjih potrošača prema medijima i otkriva golem potencijal urednicima, osobama koje se bave marketingom i ostalim tvorcima sadržaja. Kreativan sadržaj koji zaokuplja publiku je nužan za uspjeh, a kad je uklopljen s ciljanim oglašavanjem potencijal za privlačenje velikog broja publike i konverziju naglo raste”.

Ja se slažem s njim, a vi? Kakvi su vaši dojmovi u vezi tradicionalnog oglašavanja? Imate li reklame koje volite i radi kojih biste poželjeli kupiti neki proizvod?