“Dan mi jednostavno prekratko traje!”

“Vrijeme leti!”

“Nemam vremena za sve što želim raditi!”

Koliko ste puta izrekli ove rečenice i stvarno to i mislili? Dan prekratko traje, ne možemo vjerovati da je prošlo ljeto i da dolazi jesen, da se bliži i Božić, a vi zbunjeno sjedite i pitate se gdje je nestalo vrijeme i na što ste ga potrošili jer niste napravili ništa, a i dalje ne stignete raditi sve što želite.

Radni tjedan brzo prolazi, posebno kad imate posla, a vikend dođe i prođe da ga i ne osjetite. Koliko god se trudili uvijek će se činiti da nemate dosta vremena. Iako dani traju jednako od početaka računanja vremena, u vremenu u kojem živimo se čini da sve prolazi još brže nego prije.

Nije daleko od istine jer imamo sreću i nesreću živjeti u digitalnom i tehnološki naprednom vremenu. Mijenjaju se potrebe i prioriteti, tehnologija se impresivno razvija i sve nam više oduzima i ono malo vremena što imamo. Postali smo ovisni o tehnologiji, toliko da povremeno zaboravimo izaći van i pogledati svijet oko sebe.

A vrijeme i dalje prolazi i sutra ćemo se opet pitati kad je brže došao još jedan vikend. Kako ne bismo cijeli život proveli pitajući se pitanja na koja nemamo odgovor, potrebno je maksimalno iskoristiti svaki dan. Nije lako ali nije ni neizvedivo.

U životu ne mogu vratiti tri stvari – riječi koje su izgovorene, propušteni trenutak i vrijeme koje je prošlo. Ponekad vjerojatno poželite vremeplov kako biste se vratili unazad i napravili nešto drukčije ili jednostavno napravili bilo što umjesto što vam je uzaludno prošlo vrijeme.

Oko takvih stvari se ne treba zamarati jer vremeplov nemate, a male su šanse da ćete ga i imati u budućnosti. Kako se ne biste više zamarali prolaznošću vremena i pitali se gdje to vrijeme leti, a vi ni ne primjećujete, potrebno je napraviti male preinake u životu i načinu razmišljanja.

Možda nećete odmah postati odlični u upravljanju svojim vremenom ali uz vježbu i zadan cilj ćete na kraju uspjeti iskoristiti dan na najbolji mogući način. Postoje dvije vrste vremena – vrijeme koje pokazuje sat i stvarno vrijeme. Vrijeme koje pokazuje sat je takvo kakvo je i na njega ne možete utjecati. Dan traje točno 24 sata, sat traje 60 minuta, minuta traje 60 sekundi i vrijeme prolazi jednako svaki dan svih 365 dana u godini.

U stvarnom vremenu je vrijeme relativan pojam. Nije uopće važno koliko traje dan i koliko je sati u danu nego što ste vi učinili s tim satima i vremenom koje vam je na raspolaganju. Vrijeme leti ili miruje ovisno o tome što radite i koliko ste produktivni.

Morate shvatiti jednu stvar, vrijeme koje pokazuje sat nije važno jer na njega ne možete utjecati i ne možete ništa promijeniti. Živite u stvarnom vremenu, a na njega možete utjecati svojim postupcima i načinom razmišljanja. Prestanite sabotirati sami sebe i uvjeravati se kako nemate dovoljno vremena ni za što zato što ga imate. Problem nikada nije u vremenu nego u nama.

Upravljanje vremenom je vještina koja se uči i koja nije nemoguća za svladati. Postoje 3 načina za potrošiti vrijeme – na misli, na riječi i na djela. 

Zato prestanite razmišljati i pričati i počnite djelovati!

 

Ustanite se rano

Znam, sve mi je jasno. Jako volite dugo spavati i ne pada vam na pamet rano ustajanje posebno ako ne morate. Zato si prije spavanja namjestite alarm na mobitelu (ili satu) da biste ga ujutro samo nesvjesno ugasili i okrenuli se na drugu stranu. Imam li pravo?

Problem je u tome da što duže spavate više gubite od dana. Većina ljudi je najproduktivnija ujutro čak i oni koji nisu jutarnji tipovi. Ako se ustanete ranije, imat ćete vremena za polagano obavljanje svega što inače radite u žurbi. Imat ćete vremena za doručak koji često ili uvijek prekočite, moći ćete na miru popiti kavu ili čaj, a ne s nogu ili u hodu kao obično.

Imate ćete vremena za sebe i za planiranje dana i svojih obaveza koje morate obaviti. Znate onu izreku – tko rano rani, cijeli dan je pospan dvije sreće grabi. Niste uopće jutarnji tip? Najmestite si alarm na 10 minuta ranije. Kad se naviknete, a hoćete nakon nekog vremena, namjestite ga na još 10 minuta ranije pa na još 10..i shvatili ste. Na kraju ćete naučiti organizam na ranije buđenje.

Započnite jutro pozitivno

To što ste se ustali ranije ne znači da cijeli dan imate pravo biti mrzovoljni i terorizirati sebe i svoju okolinu jer mislite da vam nedostaje sna. Način na koji razmišljate je direktno povezan s načinom na koji se ponašate. Zato počnite razmišljati pozitivno.

Pogledajte se u ogledalo, nasmijte se samima sebi (posebno ako ujutro izgledate tako da imate razloga za smjeh), napunite si glavu pozitivnim mislima i krenite u osvajanje novog dana.

Zaboravite na tehnologiju rano ujutro

Najlakše je odmah ujutro posegnuti za mobitelom i početi pregledavati mailove, poruke, Facebook, Instagram i sve što se nakupilo preko noći, a mislite da je od životne važnosti da to obavite baš sad u ovom trenutku.

Zaboravite na to. Kad se odmah ujutro bacite na laptop ili mobitel gubite fokus i trošite energiju koja će vam trebati poslije, uz to ćete se i dovesti do stanja stresa. Umjesto toga radite nešto što nije povezano s internetom – doručkujte bez ikakvih ometanja, idite u jutarnju šetnju, vježbajte ili uzmite rokovnik i isplanirajte si dan.

Postavite si dnevne ciljeve

Kad smo kod planiranja dana, važno je postaviti si dnevne ciljeve jer ćete samo tako imati pregled svih svojih obaveza i znati koja zahtijeva brzu reakciju, a za koje imate više vremena. Istraživanja pokazuju da je postavljanje ciljeva u korelaciji s rastom samopouzdanja i osjećajem kontrole.

Nema ništa gore od toga da se probudite i ne znate što morate učiniti ali ste potpuno svjesni da imate i previše posla. Dobar plan i zadani ciljevi će vam sačuvati puno vremena jer ćete biti svjesni svega što morate obaviti, a dobro ćete se osjećati kad počnete križati obavljenje zadatke s liste obaveza.

Pripazite da ciljevi budu realni, ostvarivi i precizno zadani. Neodređeni ciljevi loše utječu na motivaciju zbog nedostatka preciznosti i vremenski određenog roka. Na primjer, jedan cilj postavljen na dva različita načina zvuči potpuno drukčije i može imati različite ishode. Nije isto ako napišem u rokovnik “Želim napisati članak” i “Želim napisati članak danas za 3h”.

U prvom slučaju sam si zadala potpuno neodređen cilj, želim napisati članak ali to mogu danas, mogu sutra, a mogu i za 2 mjeseca. To će me demotivirati i neću biti ustrajna držati se plana. U drugom slučaju sam postavila konkretan i zadan cilj – želim napisati članak danas i maksimalno sam si za to odredila 3 sata. Takav cilj će me motivirati da to i učinim, a nakon toga ću se osjećati puno bolje nego da sam gubila vrijeme i čekala da se članak napiše sam od sebe.

Pojedite žabu odmah ujutro

Mark Twain je rekao:“Pojedite živu žabu odmah ujutro i više se ništa loše neće dogoditi ostatak dana.” Nemojte ovaj savjet shvatiti previše doslovno, kupiti mrežu i krenuti u lov na žabe, shvatite ga na način da je ujutro potrebno napraviti najgoru stvar koju biste najradije odgodili ili uopće ne napravili.

Ujutro imate najviše energije i ako tu energiju potrošite na internet ili na rješavanje nakupljenih mailova, velika je šansa da ćete žabu odgoditi za poslije. Problem je u tome što će žaba kreketati iz dubine ladice i neće vas pustiti na miru dok je ne pojedete samo što ćete, kako dan prolazi, imati sve manje energije, apetita i volje za taj čin.

Žaba je važan zadatak, a važne zadatke je potrebno rješavati dok ste odmorni i svježi. Zato svako jutro prvo pojedite žabu, dvije ili koliko već morate, a onda se bavite ostalim poslovima koji zahtijevaju manje energije i mentalnog angažmana.

Nemojte multitaskati

Multitasking je jako privlačna ideja kojoj pribjegnu svi koji pate od nedostatka vremena i previše obaveza. Ima puno ljudi koji se vole pohvaliti svojom sposobnošću multitaskinga jer vjeruju kako je to pohvalna osobina koja puno govori o njihovim sposobnostima.

Znate što? Ja ne vjerujem nikome tko tvrdi da je uspješan u multitaskingu. Ili se jedna stvar radi kako treba ili se ne radi ništa. Više toga u isto vrijeme ne može nikako dovesti do dobrih rezultata. Prosječnih? Možda. Ali tko želi biti prosječan u onome što radi?

Sveučilište Stanford je provelo istraživanje o multitaskingu i dokazali su da je multitasking manje produktivan nego ako radite jednu po jednu obavezu. Multitasking odvlači pažnju s detalja, dovodi do slabijeg primanja informacija, lošije koncentracije, stresa jer ste svjesni da radite puno toga istovremeno, a sve želite završiti što je prije moguće i težeg prebacivanja sa zadatka na zadatak.

Zato se koncentrirajte i prestanite multitaskati. Riješite prvo ono najvažnije, onda sve ostalo i pazite da ne bude sve istovremeno jer najvjerojatnije nećete napraviti ništa konkretno, a samo ćete se zbuniti.

Naučite reći ne

Nije dovoljno što imate svojih obaveza i više nego što vam treba nego u vašoj okolini ima i ljudi koji vas neprestano nešto ispituju i mole za usluge. Koliko god je lijepo i nužno pomagati drugima ne možete to raditi na vlastitu štetu.

Naučite reći ne kad ste svjesni da nešto ne možete ili ne stignete učiniti za druge. Nemojte sami sebe zakopavati i izgovarati fraze “Nisam siguran/a da ću stići”, “Mislim da ne znam baš puno o tome” jer vas nitko neće ozbiljno shvatiti, a vi ćete si nakupiti više obaveza nego što možete podnijeti.

Istraživanja su pokazala da što vam je teže reći ne, skloniji ste stresu, niskoj produktivnosti, padu energije i motivacije i depresiji. Naučite reći ne kad nešto stvarno ne možete učiniti i popravit će vam se i produktivnost i raspoloženje, a dan će vam trajati puno duže.

Uzmite pauzu

Odmor je važan kako biste oporavili um i tijelo i bili spremni na nove izazove i zato nemojte preskakati pauze. Nije zdravo provesti cijeli dan nagnut nad kompjuter, a ako mislite da će vas kratka pauza unazaditi varate se.

Kad napravite pauzu, dignete se od radnog stola i odete van udahnuti malo svježeg zraka, osjetit ćete nalet energije. Ono što se činilo teškim i nemogućim će postati lakše i moguće, razbistrit ćete misli, bolje se fokusirati na zadatke i raditi produktivnije.

Delegirajte

Odlično je misliti da sve možete sami, nije dobro vjerovati da jedini sve znate i sve možete učiniti. Dok ne naučite delegirati obaveze nećete imati vremena za ono što stvarno samo vi znate napraviti. Zato podijelite odgovornosti ljudima od povjerenja za koje ste sigurni da će zadatak obaviti kako treba.

Umjesto što se pitate kako vi možete odraditi određeni zadatak zapitajte se kako taj zadatak može biti odrađen i tko u tome može pomoći. Delegiranje nije priznavanje poraza i slabosti nego znak da ste dovoljno zreli i sposobni priznati da ne možete sve sami.

Riješite se gadgeta i društvenih mreža

Prije nego što nastane revolucija, ne mislim da se morate riješiti zauvijek nego na neko vrijeme. Probajte jedan slobodan dan provesti bez interneta pa ćete vidjeti koliko ćete biti produktivniji i imati više energije.

Internet i društvene mreže su najveći kradljivci vremena. 10 minuta koje ste planirali provesti na internetu se brzo pretvore u sate, a da toga uopće niste svjesni. Za to vrijeme niste, naravno, napravili ništa korisno, nije vam čak jasno ni što ste točno radili na internetu. Znate samo da ste se nekako izgubili i da ne znate gdje vam je nestalo vrijeme.

Prosječna osoba izgubi malo više od 2 sata dnevno na kradljivce vremena kao što su internet i društvene mreže. Sljedeći put kad se zapitate gdje vam je nestalo vrijeme prvo razmislite koliko ste vremena proveli na Facebooku ili You Tube-u.

Oslobodite se te navike i dan će vam trajati puno duže, a bit ćete i produktivniji. Kad radite zaboravite na sve osim na posao, kad obavite sve što morate, priuštite si internet, Facebook i sve što vas veseli.

Radite nešto što volite svaki dan

Jako je važno raditi nešto što volite i što vas opušta. Nije važno ni što je to – čitanje, vježbanje, slušanje glazbe, slikanje, pisanje..voljela bih reći gledanje TV-a jer vjerujem da mnogi od vas to vole i smatraju opuštajućim ali na žalost, to ne mogu reći jer mislim da je to najlošije izgubljeno vrijeme koje više ne možete vratiti, a niste naučili ništa novo.

Ako vas baš jako veseli, uživajte i u TV-u samo nemojte pretjerati, ima i puno boljih aktivnosti koje su i zabavnije i korisnije. Usput, nemojte zaboraviti izaći van, baviti se nekom tjelesnom aktivnošću i provesti vrijeme s ljudima koje volite.

Walt Disney je rekao kako ni jedan posao nije vrijedan zanemarivanja obitelji. Držite se toga i bit ćete zadovoljniji.

Shvatite ozbiljno ove savjete i iskoristite dan najbolje što možete. Dobrim planiranjem i držanjem zadanih ciljeva ćete se prestati pitati gdje vrijeme leti i umjesto toga biti ponosni na sebe i svoju produktivnost. Zapamtite da se sve može kad se hoće ako vam se da.

Cilj vam treba biti da radite pametnije, a ne više i teže i samo u tom slučaju ćete imati vremena i za ono što volite i što vas opušta. Nemojte se zamarati vremenom jer ga ne možete zaustaviti ali ga možete iskoristiti na najbolji način.