content marketing

Adblockeri i budućnost internetskog oglašavanja

Nešto vam mora biti jasno odmah na početku, volim internet. Ne, nije dobro. Idemo ispočetka. Obožavam internet! Ovisna sam o internetu. Možda ne toliko ovisna da mi je potrebno odvikavanje u nekoj šminkerskoj klinici za ovisnike o internetu ali dovoljno ovisna da mi je potpuno jasno da bi se pojavio prilično velik problem kad ne bih imala dostupan internet neko vrijeme. Pod “neko vrijeme” mislim na nekoliko sati ili još duže. Znate li kako to znam? Tako što mi se nekoliko puta dogodilo da sam ostala bez interneta na nekoliko sati (problem kod operatera kojeg neću imenovati) ili na nekoliko dana kad mi se pokvario modem (problem operatera kojeg neću imenovati).

Još je lako za nekoliko sati ali kad vam se pokvari modem u četvrtak navečer, u petak ujutro vas obavijeste da su svi tehničari na terenu (puno kvarova očito) i da nitko neće moći doći do utorka (jer je u ponedjeljak bio praznik) onda pribjegnete svim dostupnim sredstvima kako biste iskopali broj tehničara, nazvali ga nakon radnog vremena i prisilili ga da se pojavi odmah drugi dan. Što on nije mogao odbiti jer sam prilično verbalno uvjerljiva kad to želim biti, a i dijete mu je plakalo pored mobitela pa je vjerojatno pristao i djelomično zato da me se što prije riješi.

Znate li ona pitanja – što biste ponijeli sa sobom na pusti otok? Ja bih ponijela knjigu, laptop/mobitel i WiFi. Dok imam svu potrebnu opremu ne bi mi se žurilo ni da me pronađu tako brzo. Sad vam je jasno koliko mi znači internet u životu. Neovisno je li riječ o poslu ili o rekreativnom surfanju, volim internet i nedostajao mi je dok ga još nismo imali i dok još nismo ni znali ni da tako nešto postoji i što bi nam uopće trebalo nedostajati (da, ima nas koji nismo imali internet cijeli život i ne, nemamo 100 godina, da vas odmah razuvjerim. Barem ja nemam, za ostale ne mogu garantirati).

Internet je budućnost i tko to još uvijek nije shvatio, bolje mu/joj je da se što prije prebaci na taj način razmišljanja jer ja offline budućnost više ne vidim u svojoj kristalnoj kugli. Vidim samo online budućnost. Internet postaje sve dostupniji ne samo u kućanstvima nego i na javnim mjestima. Mobilno pretraživanje je prošli mjesec u svijetu prvi puta nadmašilo desktop pretraživanje. Mobiteli postaju pravi mali kompjuteri koje možete nositi svuda sa sobom, još uvijek su dovoljno mali da stanu u svaki džep, a jači su od kompjutera kakve smo koristili prije samo nekoliko godina i smarali da smo tehnološki jako napredni.

Ljudi sve više kupuju (ili skidaju s interneta) elektronske knjige u tolikoj mjeri da su čak i poznate izdavačke kuće popustile pod pritiskom i izdaju sve više elektronskih knjiga što je nekada bilo nezamislivo. Na internetu tražimo podatke, zabavu, gledamo TV (Netflix i njemu slični će u budućnosti vjerojatno postati jedini izvor TV-a kako stvari stoje, posebno zato jer nemaju oglase iako ipak imaju oglašavanje samo ne onakvo kakvo zamišljate. To je neka sasvim druga tema), slušamo glazbu, gledamo videe, čitamo sadržaje na blogovima. Cijela poslovanja se baziraju na internetu u današnje vrijeme.

Možete li zamisliti da radite posao koji trenutno radite bez interneta? Ne možete. Internet nam treba kao što ribi treba voda, sviđalo se to vama ili ne. Neovisno o tome mislite li da su vremena bez interneta bila bolja, internetska revolucija je stigla, sve nas obuzela, svi smo postali internetizirani (je li to uopće riječ?), a neki i prilično ovisni o internetu. Ja se ne bunim, nemojte se ni vi jer, ako ga koristite ispravno, internet vam može olakšati život i mnogočemu vas naučiti.

Trenutno se na na internetu nalazi skoro 5 milijardi web stranica. Prilična brojka, zar ne? Većina tih web stranica je potpuno besplatna i s potpuno besplatnim sadržajem koji možete koristiti. Na nekim web stranicama imate, naravno, “premium” sadržaje koje morate platiti kako biste im dobili pristup ali svejedno ostaje i onaj besplatni dio koji je dostupan svima. To je lijepo i to je razlog zašto milijarde ljudi koriste internet svakodnevno i intenzivno. Ali zašto je internet besplatan? To je pitanje na koje nam je potreban odgovor, a ja ću vam ga dati.

Internet je besplatan radi oglasa. Da, dobro ste pročitali – oglasa. Onoga što vam ide na živce i što rado blokirate, greškom kliknete na njih kad iskoče pred vas ili kad imaju toliko sitan “x” da ga ne možete nikako pogoditi (posebno ako ste na touch screenu) pa vas neprecizan klik (ili tap prstom) odvede ravno na (ne)poželjnu stranicu na kojoj vam žele nešto prodati. Onda se naljutite i instalirate AdBlock u nadi da će vas spasiti od oglasa koji vas živciraju.

Ja volim marketing, to nije tajna ali nisam pretjerano luda za oglašavanjem barem ne u tradicionalnom smislu riječi (iako oni koji me čitaju i prate već neko vrijeme to i sami znaju). Posebno ne volim oglašavanje kad sam ja žrtva nepoželjnih oglasa koji me prate kao roj muha dok pokušavam nedužno surfati prostranstvima interneta. Najviše me živciraju pop-up oglasi kad počnu iskakati iz svih kuteva pa se počnem osjećati kao da igram neku online igricu u kojoj moram pogoditi i probušiti balone koji skakuću po stranici. Uvjerena sam da nitko ne voli takvo oglašavanje. Ne vole ga ni oni koji to rade i zarađuju na taj način ali to vam ne bi priznali ni da na njima primijenite kreativne srednjovjekovne metode mučenja. Nisam isprobala ali mogla bih se kladiti da je istina.

Znate li onu Rockwellovu pjesmu iz 1984. godine “Somebody’s Watching Me”? Velika sam ljubiteljica glazbe iz 80-ih pa nije ni čudo što mi ta pjesma uvijek padne na pamet i počne mi svirati u glavi kad surfam internetom, nakon čega se redovno moram spojiti na YouTube kako bih je i odslušala, naravno.

I always feel like somebody’s watching me
And I have no privacy

I always feel like somebody’s watching me
Who’s playing tricks on me?
I always feel like somebody’s watching me…”

Tako se osjećam kad sam na internetu, a vjerujem da se i neki od vas mogu složiti samnom. Imate osjećaj da vas prate. Što i nije daleko od istine i ne, niste paranoični jer vas stvarno i prate. Zato vam se i pojavljuju personalizirani oglasi kreirani baš po vašim ukusima i željama i inspirirani sadržajem koji pretražujete. Možda je ideja nešto bolja nego da se pojavljuju oglasi koji nemaju veze s onim što vas zanima ali nedovoljno dobra da bi me spriječila u korištenju najboljeg izuma nakon interneta koji se se zove adblocker.

Adblockere koristi sve više korisnika u svijetu, a na grafikonu ispod možete vidjeti porast na globalnoj razini u korištenju neke od ekstenzija za blokiranje oglasa na internetu.

broj-korisnika-nekog-od-oblika-blokiranja-oglasa-na-internetu

Kao što možete i sami vidjeti, porast blokiranja oglasa na internetu samo raste, a prema prognozama će nastaviti rasti sve više što dovodi do očaja marketare, izdavače i oglašivače. Kako i ne bi, od toga žive, a oglasi čine internet besplatnim i dostupnim svima.

Ipak, ne možemo kriviti one koji ne vole oglase. Tko bi ih volio kad vam u njima pokušavaju prodati ono što vam ne treba za novce koje nemate (kako biste impresionirali one do kojih vam nije stalo) i koji vas ometaju u radu ili rekreativnom i opuštajućem pretraživanju interneta. Usput je cijela priča i pomalo zastrašujuća posebno kad se počnu pojavljivati personalizirani oglasi koji jesu nešto bolji ali vam samo pokazuju koliko internet ima vaših podataka, kako prati svaki vaš korak, poznaje vašu lokaciju, IP adresu i ne bi me čudilo da zna što imate na sebi dok sjedite s laptopom u krilu (ako vam se upali web kamera na laptopu onda možda i zna jer vas je netko hakirao).

Google zna sve, a najviše zna o vama. I više nego što biste htjeli ali to je opet sasvim neka druga priča. Više od oglasa ljudima idu na živce jedino auto play videi, a među njima sam i ja. Slažete li se da nema ništa gore nego kad naletite na web stranicu i odskočite nekoliko metara u vis, posebno ako imate slušalice na glavi i pojačan zvuk, kad se pokrene video koji niste ni uočili jer je strateški skriven negdje na dnu stranice koja je već i tako pretrpana raznim šarenim sadržajima.

Kao da stvari nisu dovoljno loše što se tiče blokiranja oglasa, ove godine se vidi i porast blokiranja oglasa na mobilnim uređajima. To je posebno loša vijest za sve one koji žive od oglašavanja jer je prošli mjesec, kao što sam već napisala, mobilno pretraživanje interneta prvi puta u povijesti premašilo pretraživanje s desktopa.

Idemo pogledati kako je od prošle godine poraslo blokiranje oglasa na mobilnim uređajima. 

mobilni-adblockeri

Prema podacima PageFaira, agencije koja se bavi trendovima u blokiranju oglasa, na svijetu je najmanje 419 milijuna korisnika nekog od oblika blokiranja oglasa. Podatak vas na prvi pogled može uplašiti ako živite od oglašavanja, a onda možete možda zadovoljno zaključiti kako brojka nije strašna kad se uzmu u obzir najmanje 3 milijarde ljudi koji svakodnevno koriste internet.

Ipak, podatak je zastrašujuć jer brojevi svakodnevno rastu i sve je više korisnika interneta koji nemaju strpljenja, a ni vremena boriti se s brojnim oglasima koji iskaču sa svih strana. Osim toga, tih 419 milijuna korisnika je dovelo do gubitka u prihodima od oglašavanja od 22 milijarde dolara. Pa vi mislite je li podatak zabrinjavajuć ili nije i zašto se svi toliko bune protiv adblockera.

Najpopularniji mobilni pretraživači koji u sebi imaju ugrađene ekstenzije za blokiranje oglasa su UC browser i UC browser mini koje možete potpuno besplatno instalirati s Google Play Store ili App Store kao i AdBlock Browser za Android uređaje. Jedan klik prstom i imate pretraživač na mobitelu ili tabletu koji će vas riješiti oglasa (ili barem većine njih), a onima koji žive od njih priuštiti puno stresa i muke. Neki izdavači su se sjetili zabraniti prikazivanje sadržaja dok ne maknete adblocker za njihovu stranicu. Forbes, na tebe mislim.

Tu se naravno javlja problem ucjene ili barem ja tako gledam na to rješenje problema. Volim Forbes, ne volim oglase (dovoljno je reći da nikada nisam ništa kupila jer sam vidjela na “reklami”. Kod mene prolazi samo kvalitetan sadržaj, a trebao bi i kod vas). I tako sam se našla u situaciji da se ne mogu spojiti na Forbesovu stranicu jer imam Adblocker. Nisam željela popustiti pod pritiskom mjesecima, na kraju sam popustila. Forbes je pobijedio, ja nisam. Utješna je stvar u cijeloj priči što ga opet mogu čitati, a zauzvrat mi Forbes servira puno manje oglasa koji su i vizualno ugodniji za gledanje.

To je čisti primjer quid pro quo situacije – ja njima dopustim oglase, oni meni dopuste besplatni sadržaj i malo smanje oglašivački doživljaj da me ne naljute. Oni sretni, ja malo manje sretna jer ne volim ucjene, a ne volim baš ni popuštati ali ponekad morate. Barem ako želite konzumirati besplatni sadržaj medija koje volite. A s obzirom da želite besplatno onda morate pretrpjeti i poneki oglas.

Zašto je blokiranje oglasa problematično? Možete se zalagati za slobodu izbora i buniti se protiv oglasa koji vas prate na svakom koraku ali prihodi od oglašavanja omogućuju da ovaj blog čitate potpuno besplatno. Da nema oglasa na internetu, morali biste platiti sadržaj. Koliko bi vas se onda dnevno spojilo pročitati ono što pišem? Koliko bi vas plaćalo za pristup bilo kojoj drugoj web stranici? Preživjele bi samo one najveće web stranice, naprimjer New York Times koji je prošle godine u ovo vrijeme imao 60 milijuna mjesečnih posjeta ali i samo milijun online pretplatnika. Ostali ne bi. Blogovi bi nestali kao i sva zabava i društvene mreže jer, budimo iskreni, tko bi plaćao mjesečnu pretplatu za Facebook ili Instagram? Ja ne bih, a vi?

Sloboda ima svoju cijenu. Besplatni sadržaj na internetu omogućuje slobodu izražavanja i kad ga više ne bi bilo, smanjila bi se i sloboda da pišemo što god želimo i dajemo svoje mišljenje koje uvijek imamo o brojnim sadržajima koji su nam dostupni neovisno o tome gdje se nalazimo.

Mnogi se slažu u tvrdnji (ja se ne slažem) da je instaliranje adblockera potpuno jednako iznuđivanju i ucjenjivanju jer firme koje se bave blokiranjem oglasa traže od velikih (i malih) kompanija da plate određenu cijenu kako bi im “propustili” oglase. Prema podacima dostupnim na (besplatnom) internetu, Eyeo, kompanija koja stoji iza Adblock Plus uzima od Googlea i Amazona 30% godišnjih prihoda kako bi im propustila oglase i skinula ih s crne liste.

Kako bi vam stvari bile jasnije, Google je prosle godine prijavio prihod od 74.5 milijarde dolara, a 30% od tog iznosa je 22.35 milijarde dolara. Što znači da kad instalirate adblocker, podržavate iznuđivanje. Ili tako barem tvrde oni koji vole oglase. Hoće li Googleu nedostajati ti novci, vjerojatno neće. Je li stvar potpuno legalna, vjerojatno nije ali nitko ništa ne može poduzeti po tom pitanju jer su adblockeri postali dio naših života i omogućuju nam ugodno pretraživanje interneta bez napornih oglasa koji iskaču sa svih strana, a neki u sebi sadrže i malware kao što je bio slučaj s Yahoo-om koji je na svojoj web stranici imao virusima zaražene oglase.

Posjetitelji stranice nisu morali ni kliknuti na oglas, dovoljno je bilo posjetiti Yahoo da bi se na posjetiteljeve kompjutere instalirali virusi. Yahoo se ispričao radi incidenta, izbrisao problematične oglase i promijenio firmu koja se za njih bavila oglašavanjem ali šteta je počinjena i mnogi korisnici adblockera ih koriste upravo iz straha da se tako nešto ne ponovi.

Kako stvari stoje, tema s internetskim oglašavanjem je kontroverzna i bit će izrazito teško postići win-win ishod. Nije nemoguće ali je teško. Želite li saznati kako je to ipak moguće, zašto su oni koji se toliko bune protiv adblockera samo dramatični i zašto internet neće nikada propasti, s oglasima ili bez njih, vratite se ovdje sutra u isto vrijeme jer slijedi i nastavak ove priče.

potpis

 

One comment

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s