Tehnologija

Budućnost je u virtualnoj stvarnosti

Sjećate li se pjesme “Super Freak” Ricka Jamesa iz 1981. godine? Popularni singl koji je i Rolling Stone časopis svrstao među 500 najboljih pjesama svih vremena. Doduše, na 477. mjesto ali već i sama pomisao da se nađete među top 500 bilo čega na svijetu govori dovoljno o uspjehu. Za one mlađe koji nisu dovoljno dobro ili uopće upoznati s glazbom iz ludih 80-ih reći ću samo da je Super Freak pjesma korištena i u filmu Suicide Squad iako nije izašla na originalnom soundtracku ali ako ste gledali film (a znam da su ga neki gledali i više puta, usput postoji li trenutno popularniji fiktivni lik od Harley Quinn?) onda znate o čemu govorim.

Kad biste promijenili naslov legendarne Jamesove pjesme i umjesto Super ubacili Tech dobili biste Tech Freak što sam ja. Mislim da i vrapci već znaju za moju opsjednutost tehnikom i tehnologijom kao i da mi je najveći strah da ću ostati praznog mobitela što je razlog zašto uvijek sa sobom nosim dva eksterna punjača (powerbank) kad negdje idem. Yup…dva. Za slučaj da se jedan isprazni, logično. Uz to, vrapci znaju i da sam malo izgubljena kad se istovremeno isprazne tablet i mobitel. First world problems, ha?

Sad kad to znate moram vas pitati možete li pogoditi što trenutno obožavam? Virtualnu stvarnost! Virtualna stvarnost (dalje u tekstu VR) mi je otkriće godine. Kako sam došla do tog otkrića objasnit ću nekom drugom prilikom ali za sad mogu reći da je VR nadmašila sva moja očekivanja koja u startu nisu bila visoka pa ih nije bilo teško nadmašiti ali jasno vam je o čemu govorim. VR je sve ono što ste gledali u SF filmovima i još više od toga. Ne mislim samo na igrice jer nisam baš neka gamerica, točnije, prošla su vremena kad sam mogla satima sjediti i igrati neku kompliciraniju igru od Solitairea. VR vam nudi sve što možete poželjeti u nevjerojatnom obliku – onom virtualnom.

vr

Što je virtualna stvarnost?

Prije nego što nastavim bilo bi se zgodno pozabaviti terminom virtualne stvarnosti jer sam uvjerena da mnogi misle da znaju što je to ali kad bi morali dati definiciju virtualne stvarnosti da ne bi uspjeli dati kvalitetan odgovor. Svi znamo, još iz školskih knjiga, da čovjek ima pet osjetilaokus, dodir, miris, vid i sluh ali to zapravo nije potpuna istina jer imamo puno više osjetila od ovih pet. Ljudi imaju osjetilo temperature kako bismo znali je li nešto hladno ili vruće, osjetilo ravnoteže ili osjetilo za vrijeme i to su samo neka od brojnih ljudskih osjetila. Cijeli svijet poznajemo upravo preko tih osjetila i naše iskustvo stvarnosti je zapravo kombinacija senzornih informacija okoline u kojoj se nalazimo i načina na koji naš mozak procesuira te informacije.

Ali što bi se dogodilo kad bi se naša osjetila našla u okruženju koje nije stvarno nego izmišljeno? U okolini koju je stvorio kompjuter? Tad bi naša osjetila opet reagirala u skladu s okruženjem u kojem se nalazimo. Nalazili bi se u realnosti koja zapravo ne postoji ali bi nam se, iz naše perspektive činilo kao da je stvarna. Zato se i zove virtualna stvarnost.

Tehnički gledano, virtualna stvarnost je trodimenzionalna kompjuterski stvorena okolina koju možemo istraživati do određene mjere i doživjeti je svim osjetilima (ili skoro svim).

Sigurno se svi sjećate filma Matrix s Keanu Reevesom koji je cijeli baziran na virtualnoj stvarnosti. U Matrixu ljudi žive u virtualnom svijetu, a mnogi od njih nisu ni svjesni da ne žive u pravom svijetu. Za njih je virtualna stvarnost jedina stvarnost koju poznaju što je čini realnom, a ne virtualnom. Ili Cronenbergov film eXistenZ u kojem na kraju niste sigurni jesu li likovi u realnosti ili virtualnoj realnosti. Slično iskustvo dobivate i s VR naočalama.

Tamo ste, a niste tamo. Potpuno ste svjesni da sjedite u svojoj sobi ali na trenutak ipak niste potpuno sigurni jer vas mozak zavara.  Povremeno se naljutite sami na sebe jer ste se uhvatili za rukohvat fotelje ili vam je srce brže zakucalo zato što letite u helikopteru, a povremeno i odskočite nekoliko metara u zrak kad se okrenete i ustanovite da iza vas stoji i netremice vas gleda, biće iz nekog drugog svijeta. Sve su to čari virtualne stvarnosti za koje ne možete ni zamisliti da su moguće dok ih ne isprobate i sami se uvjerite, a onda krenete na putovanje svog života, a da se ne morate ni pomaknuti s kauča. Zapravo ne podržavam vegetiranje na kauču ali kako čovjek ne može stalno putovati, zašto ne iskoristiti blagodati moderne tehnologije i otići helikopterom u Grand Canyon ili roniti s morskim psima, a sve iz svoje dnevne sobe.

Kad je riječ o virtualnoj stvarnosti stvari su crne ili bijele, ne postoji ni jedna nijansa sive, a kamoli neke druge boje. Ili je volite ili je mrzite. Ili vjerujete u VR budućnost ili ne vjerujete. Ili pronalazite smisao u VR ili ne. Internet je pun članaka o tome kako će VR neslavno propasti i nitko je se više neće sjećati za nekoliko godina. Uspoređuju je s 3D televizorima koji nisu nikada toliko zaživjeli da bi kupci masovno pohrlili u trgovine, odbacili svoje stare televizore i prebacili se na iznenađujuće 3D iskustvo. Pa ipak, u kinima još uvijek sasvim dobro kotiraju filmovi koji nude 3D ili 4D iskustvo iako ni oni nisu uspjeli izbaciti klasično filmsko iskustvo u dvije dimenzije na koje smo svi navikli.

U svijetu tehnologije nitko ne može biti potpuno siguran što će doživjeti uspjeh, a što propast. Sve ovisi o željama i potrebama tržišta ali VR-u prognoziram pozitivnu budućnost. S obzirom na razvoj mobilne industrije, IoT (Internet of Things) i ostala čuda moderne tehnologije, VR se savršeno uklapa u cijelu priču. Nekima, posebno Tech skepticima ili onima koji se manje razumiju u tehnologiju se cijela priča može činiti kao SF film ali nije li tako bilo sa svim igračkama koje su nam danas dostupne? Mobiteli, a kamoli smartphone su se prije samo 20 godina činili kao nešto što bi se prije uklopilo u set Star Treka nego u svakodnevni život. Nekad nam je domet bio kad su izumili dovoljno dugačku žicu da možemo slušalicu fiksnog teleofna rastegnuti do prve stolice. Danas imamo telefone koji su pravi mali kompjuteri od kojih su neki i bolji od jeftinijih laptopa koji se nude na tržištu.

VR je tehnologija u koju se ulaže već godinama, a samo je u prvom  kvartalu ove godine uloženo 1.2 milijardi dolara u start-upove koji se bave razvijanjem VR. To vam je usput i mali besplatni savjet ako razmišljate u što biste trebali uložiti ili kupovati dionice jer ako mene pitate, VR je ovdje i tu će i ostati, samo u još boljem i naprednijem obliku.

Povijest VR

Virtualna stvarnost nije ništa novo iako bi se na prvi pogled reklo da je izmišljena jučer. Nije. Kad bismo se fokusirali na strogu definiciju virtualne stvarnosti koja nam pruža osjećaj prisutnosti negdje gdje zapravo nismo i u koja nam omogućuje uvid u detalje iz 360 kuta onda je VR “izmišljotina” stara nekoliko stoljeća i najbolje vidljiva u umjetnosti. U 19. stoljeću su postale nevjerojatno popularne takozvane panoramske slike u kojima su umjetnici, do najsitnijih detalja, dočaravali određene događaje ili scene (naprimjer ratne), a najbolji primjeri panoramske umjetnosti su djela slikara Franza Roubauda. Njegove “Bitka kod Borodina” i “Opsada Sevastopolja” su odlični primjeri panoramske umjetnosti koja vas lako može zaokupiti i pružiti vam dojam treće dimenzije.

Britanski znanstvenik Sir Charles Wheatstone je još 1838. godine izumio stereoskop, uređaj sličan današnjim jeftinijim modelima VR naočala (Googleov Cardbox set je napravljen na principu stereoskopa) koji je služio za gledanje dvije slične dvodimenzionalne slike koje se stapaju u trodimenzionalnu iluziju, točnije pružaju iluziju dubine jer lijevo i desno oko vide različito te vrlo slične prizore.

Početkom 20. stoljeća izumljeni su prvi letački simulatori na kojima su piloti mogli vježbati i učiti letjeti, bili su spojeni na elektromotor i napravili su revoluciju kod procesa učenja jer su simulirali sve od turbulencija do ostalih nepogoda koje piloti mogu doživjeti u avionu, a koje se prije toga nisu mogle nikako prikazati.

Kako ne bi ispalo da su za sve zaslužni samo znanstvenici, ima i pisaca vizionara koji svojom bujnom maštom predviđaju budućnost. Tako je 1930. godine SF pisac Stanley G. Weinbaum u svom djelu “Pygmalion’s Spectacles” opisao par naočala koje omogućuju osobi da se prebaci u potpuno novi fiktivni svijet uz pomoć holograma, mirisa, okusa i dodira. S obzirom na točnost i preciznost kojom je opisao virtualnu stvarnost, Weinbaum se smatra prvim pravim vizionarom virtualne stvarnosti.

Pojam virtualna stvarnost (virtual reality) koji je i danas poznat, smislio je 1987. godine Jaron Lanier, kompjuterski znanstvenik (između ostalog) koji je napustio Atari da bi osnovao VPL Research, Inc. prvu firmu na svijetu koja je prodavala VR naočale i rukavice koje su se tad kretale u cjenovnom rangu između 9 000 i 49 000 $ (za usporedbu 10 000 $ iz 1987. godine je ekvivalent današnjih 21 405 $ kad se uračuna inflacija).

Kraj 20. stoljeća nije donio ništa značajno u pogledu VR-a osim spomenutog Matrixa. 1995. godine Sega je planirala lansirati VR naočale za svoju Genesis konzolu koje su se planirale prodavati po tadašnjih 200 $ (nešto više od 300 $ danas) ali su imali tehničkih poteškoća i nisu odmakli dalje od prototipa. Iste godine je i Nintendo lansirao Nintendo Virtual Boy 3D igraču konzolu koja nije doživjela uspjeh unatoč cijeni od 180 $ jer je bilo problema s grafikom (igre su bile u dvije boje – crvenoj i crnoj), nedostajala je softverska podrška i bilo je gotovo nemoguće držati konzolu u udobnom položaju.

To nas dovodi do sadašnjosti u kojoj je VR dostupnija nego ikada i može je imati gotovo svatko. VR naočale za mobilne telefone nude se u svim cjenovnim razredima (što doduše utječe i na kvalitetu), a samo neke od najpoznatijih su Oculus Rift, Samsung Gear VR i HTC Vive. Koliko kompanije vide potencijal u budućnosti VR najbolje je vidljivo i na primjeru PlayStationa koji je u listopadu ove godine predstavio PlayStation VR. Konzola koja je u svojoj ranoj fazi nazvana Project Morpheus po liku iz Matrixa kojeg je utjelovio Laurence Fishburne dobiva većinom pozitivne recenzije zbog kvalitete slike, izbora igara i pristupačne cijene.

virtualna-stvarnost

Koja je budućnost VR-a?

Rekla bih da je blistava s obzirom na interes i ulaganja u to područje tehnologije koje već graniči sa znanošću i znanstvenom fantastikom. VR industrija je vrijedna milijarde dolara, a to je samo početak onoga što nas čeka u budućnosti. I kompanije koje se ne bave tehnologijom počinju sve više koristiti VR u edukativne ili komercijalne svrhe. Osim što VR već duže koristi vojska za simulaciju vježbi borbe i što se upotrebljava kao sredstvo učenja na mnogim medicinskim institucijama u svijetu, uz pomoć VR naočala možete u vlastitoj sobi svladati strah od nastupa u javnosti tako što ćete vježbati govore pred dvoranom punom ljudi. Ukoliko patite od neke fobije, recimo bojite se visine ili pauka, VR ima rješenje i za vas i uz pomoć brojnih aplikacija vas može osloboditi ili vam barem pokušati pomoći da se oslobodite straha koji vas muči, a da ne govorim kolike mogućnosti se nalaze u korištenju VR-a u edukativne svrhe.

Zašto voljeti VR?

Zato je je super? Treba li vam još razloga? Ok..onda ću vam ih dati.

Zabavno je

Ponekad je iznenađujuće dobro iskustvo otići u šetnju po virtualnom svijetu. Brojne aplikacije i igre vam omogućuju da se prebacite u potpuno drugu dimenziju u kojoj nećete znati na koju stranu se prije okrenuti jer će vam sve djelovati drukčije, novo i zabavno. Već nam primjer industrije igara pokazuje koliko se cijeni ova vrsta zabave jer gameri daju ozbiljne novce na PC-je, konzole, igre i dodatnu opremu koja će ih prebaciti u neke nove, doduše 2D svjetove u kojima se mogu zabaviti.

VR ne služi samo za zabavu u pogledu igranja igara. Možete ih igrati, a i ne morate jer nisu igre jedino što možete raditi s ovim naočalama. Osim već spomenutog vježbanja javnih nastupa i svladavanja strahova, možete otputovati na tropski otok i ležati na ležaljci dok uživate u zalasku ili izlasku sunca, a ako više volite zvjezdano nebo iznad sebe možete i to dobiti. Možete roniti s morskim psima i tropskim ribama, hodati po poznatim svjetskim muzejima i diviti se umjetnosti ili prošetati ulicama Los Angelesa, Bogote, Berlina ili bilo kojeg drugog grada na svijetu.

Marketing

Veliki potencijal u marketingu je upravo VR. Zamislite da možete, dok kupujete na internetu, isprobati komad odjeće da biste vidjeli kako vam pristaje prije nego što ga ubacite u košaricu? Nemojte se veseliti, koliko mi je poznato ta opcija još ne postoji ali zato proizvođači automobila već duže vrijeme koriste VR u marketinške i komercijalne svrhe. Želite li kupiti Volvo ali ga ne možete isprobati? Nema problema jer Volvo nudi VR vožnje uz pomoć kojih možete isprobati auto. Sličnu mogućnost nudi i Audi pa ako imate HTC Vive naočale, možete složiti sami svoj Audi i isprobati ga u virtualnom svijetu. Pravi ljubitelji vožnje će možda reći da nije isto kao pravo. Možda i nije ali je bolje od ničega, a ako je još i zabavno što još možete poželjeti.

Nova era novinarstva

Svi znamo da je pričanje priča popularno. Zašto bi inače blogovi doživjeli toliki procvat i zašto se pojavio content marketing? Ljudi vole priče, a ako su u VR obliku onda još bolje. VR nudi veliki potencijal novinarskom poslu. Iako su vijesti uvijek popularne, u zadnje vrijeme vlada prezasićenost informacijama i postaje sve teže doći do čitatelja, a još je veći izazov dobiti bilo kakvu reakciju kod publike. Vidite poplavu na dnevniku ili čitate o potresu, zgrozite se na trenutak i nakon toga zaboravite na cijelu priču jer se nije dogodila u vašoj blizini. Kad biste takve vijesti vidjeli u VR i dobili dojam da ste tamo, priča bi poprimila sasvim novu dimenziju. Ljudima bi bilo više stalo. Bili bi empatičniji i u krajnjoj liniji brže bi se skupljale donacije koje su potrebne kad je neka nepogoda u pitanju. Znate izreku Seeing is Believing? S VR je to moguće.

Utjecaj na zdravlje

Mnogi stručnjaci već koriste VR setove kao pomoć pri liječenju pacijenata koji boluju od PTSP-a ili anksioznosti jer VR pomaže ljudima da se isključe na neko vrijeme. Osim toga, puno ljudi koristi VR i u meditativne svrhe kako bi se malo opustili od realnosti. Mogu vam reći da izležavanje na tropskom otoku s pogledom na plavetnilo stvarno pomaže u ove zimske dane.

Edukacija

Osim što pomaže liječnicima u simulaciji i vježbanju kompliciranih zahvata i pruža im mogućnost rješavanju problema koje inače ne bi imali prilike vidjeti dok im se ne dogode, VR ima veliki potencijal za korištenje u edukativne svrhe. Učenje stranih jezika, posjete svjetski poznatim muzejima i lokacijama. VR vam čak omogućuje i put kroz vrijeme jer se možete prebaciti u sekundi iz modernog doba u srednji vijek ili prošetati ulicama viktorijanskog Londona. Ne bi li bilo lakše i ljepše učiti povijest kad biste se mogli naći u vremenu o kojemu učite?

Osim toga, VR vam može pružiti iskustva koja možda nikada ne biste iskusili u stvarnom životu. Ne govorim sad o borbi protiv zombija ali uz pomoć VR-a se možete popeti na Mount Everest, isprobati BASE jumping, skočiti iz helikoptera ili roniti u Atlantskom oceanu. Ako ste ovisni o adrenalinu samo u vašoj mašti, a u stvarnosti se nikada ne biste usudili isprobati neki ekstremni sport onda je VR prava stvar za vas. Osim toga, što nedostaje i povremenoj borbi sa zombijima i spašavanju ljudske vrste?

Hoće li VR postati uobičajena stvar u svakom kućanstvu poput TV-a? Ne znam. Nitko ne zna i budućnost će pokazati kakve će biti potrebe tržišta, u kojem će se smjeru razvijati VR i koliko će ga ljudi spremno prihvatiti. Trebate li isprobati VR? Definitivno trebate jer ćete se ugodno iznenaditi.

potpis

 

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s