“The problem with the world is that the intelligent people are full of doubts, while the stupid ones are full of confidence.” Charles Bukowski

Jednostavno morate voljeti Bukowskog! Nema okolišanja, nema izvlačenja i nema uljepšavanja. Odmah u glavu pa kome se svidi. Baš onako kako i ja volim. Ako spadate u pretjerano samopouzdane osobe, nemojte se odmah uvrijediti. Uvijek postoji mogućnost da je Bukowski i pogriješio iako su za to male šanse jer i znanost stoji iza njegovih riječi.

Iako su to loše vijesti za ljude pune samopouzdanja (kakvih uostalom ima manje), za sve one koji vole sumnjati u sebe, previše razmišljati, analizirati, ispitivati, a najviše od svega vole vjerovati kako jako malo znaju, a još manje vrijede, imam dobre vijesti – vrlo je vjerojatno da imate visoku inteligenciju ali vam ta inteligencija ne dopušta da to shvatite sami. Stvar je u tome da, što više znate i pametniji ste, imate manje samopuzdanja, lošije mišljenje o sebi i vjerujete da ste prosječni.

Oni koji ne spadaju u tu kategoriju sretnika koje su dobili visok IQ su zapravo potpuna suprotnost. Osim što raspolažu s nevjerojatnom količinom samopouzdanja, uvjereni su kako su sve naj. Znate, najpametniji, najtalentiraniji, najbolji…a ne boje se to ni pokazati svijetu nakon čega ostali obično shvate da je riječ o osobi koja živi u zabludi jer nije ni blizu “naj”.

Postoji i stručan naziv za takvo neobjašnjivo ponašanje, Dunning-Kruegerov efekt. Jednostavno rečeno, pametni ljudi umanjuju svoje sposobnosti dok ih oni manje pametni preuveličavaju. Ništa strašno, nitko od njih ne radi to namjerno. U tome je ljepota ljudskog mozga i načina na koji on procesuira informacije.

“Ignorance more frequently begets confidence than does knowledge.” Charles Darvin

I Darwin je bio na pravom tragu što se tiče inteligencije i nedostatka samopouzdanja iako je rođen 200 godina prije nego što su Dunning i Krueger došli do tog zaključka, dokazali ga i za njega dobili Nobelovu nagradu 1999. godine.

Problem kod pametnih ljudi kojima nedostaje samopouzdanja je u tome što u većini slučajeva nisu svjesni svojih sposobnosti. Za svoja postignuća misle da su prosječna, a za svoja znanja vjeruju da nisu pretjerano posebna jer pogrešno tumače da je riječ o vještinama i znanjima koja svi posjeduju.

Oni samopouzdani, a manje nadareni, za svoja znanja vjeruju da su jedinstvena i da su samo oni sposobni raditi nešto tako dobro. Takav obrnut način razmišljanja dolazi od pogrešnog shvaćanja ljudi i svijeta u kojem se nalazimo te je jedan od razloga zašto su mnogi ljudi natprosječne inteligencije manje uspješni od onih drugih.

Sumnja u sebe i vlastite sposobnosti je loša stvar. I najmanji neuspjeh vas natjera da ispitate sve dosadašnje odluke koje ste donijeli, izvrtite u glavi svaki razgovor koji nije prošao onako kako je trebao i da zaključite kako malo znate, a još manje vrijedite. Nakon svega, zaključite kako niste ni u čemu dobri, kako i ne vrijedite baš previše i to je trenutak u kojem se prestajete truditi.

Prestankom truda nužno dolazi do nizanja neuspjeha što samo učvršćuje vaše mišljenje da ste donijeli ispravan zaključak o sebi i svojim (ne)sposobnostima. Zašto pokušavati kad ste potpuno svjesni da ste osuđeni na propast? Umjesto što mučite sami sebe i brojite neuspjehe, najbolje je da prestanete pokušavati i uklopite se u prosječnu masu.

Točno? Pogrešno! Činjenica je da ljudi kojima nedostaje samopouzdanja imaju slabije rezultate od onih samopouzdanih ali isključivo iz razloga jer su uplašeni. Boje se pogreške pa radije neće ni pokušati, misle da će ispasti glupi pa odbijaju izreći svoje mišljenje, boje se preuzeti rizik koji ih može dovesti do uspjeha samo zato što se previše boje neuspjeha.

Kad živite u strahu od vlastitih grešaka sami ste sebe osudili na propast. Uspjeh vam nitko ne može garantirati i obećati ali ako ni ne pokušate jedina stvar koja je sigurna je neuspjeh. S obzirom da ste to i tako očekivali, nećete se pretjerano razočarati.

Da biste bili uspješni i nadišli sve svoje probleme, ne morate biti pretjerano samouvjereni (iako će vam zdrava doza samopouzdanja pomoći), morate samo biti uporni i vjerovati u ispravnost svog cilja.

Priča o Abrahamu Lincolnu

“The path was worn and slippery. My foot slipped from under me, knocking the other out of the way, but I recovered and said to myself – It’s a slip and not a fall.” Abraham Lincoln

Abraham Lincoln, 16. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, povijesna je ličnost za koju su svi čuli. Ono s čim većina nije upoznata je da je Lincoln bio tipičan primjer gubitnika kojem ništa nije išlo onako kako je zamislio. Je li se oko toga uznemiravao? Ne zna se ali sigurno je samo da nije nikada odustao.

Rodio se u siromašnoj obitelji koju je morao uzdržavati čim je završio školovanje koje, usput, i nije baš bilo nešto posebno jer si njegova obitelj nije mogla priuštiti previše obrazovanja. Lincoln je obrazovao samog sebe i rijetko ga se moglo vidjeti bez knjige u ruci.

Dva puta je pokušavao započeti vlastiti posao, nije uspio, a svaki put je bankrotirao i završio u dugovima koje je jedva vratio. Osam puta se kandidirao na različitim političkim izborima i svih osam puta je izgubio. Dok s 52 godine nije postao predsjednik i dokazao da se upornost isplati, a još više vjerovanje u ispravnost cilja i neodustajanje pred preprekama.

Svi znamo kako je Lincoln završio pa u taj dio nećemo ulaziti ali poanta je da nije odustao od svoje vizije, nikada se nije prestao obrazovati i uporno je slijedio svoj cilj unatoč tome što se nekoliko puta oskliznuo (ali nikada nije pao).

Je li Lincoln bio pretjerano samopuzdan?

“I walk slowly but I never walk backward.” Abraham Lincoln

Neporecivo je da je Lincoln morao imati samopouzdanja ali prije svega je posjedovao upornost i tvrdoglavost. Znao je da mu nedostaje formalno obrazovanje koje je i tada, kao i sada, bilo prilično važno kako bi se osobu ozbiljno shvatilo u poslovnom svijetu. No, nedostatak škole ga nije spriječio da sam uči i unapređuje se. Knjige su mu bile najbolji prijatelji i točno je znao što želi postići u životu, kao i to da mu ništa neće stati na put.

Kako prevladati sumnju u vlastite sposobnosti?

Sumnja u vlastite sposobnosti dovodi do toga da sami sebi sabotirate priliku za uspjeh. Sumnja ubija talent i kreativnost.

 

Postavite ciljeve

Bez cilja ćete biti izgubljeni. Jasno postavljen cilj će vam pokazati put kojim se morate kretati. Možda nećete uvijek ići u pravom smjeru ali, gdje god skrenuli i izgubili se, cilj će vas tjerati da ostvarite ono što želite. Ne smijete odustajati i morate biti uporni. Bit će prepreka koje ćete morati prevladati ali rezultat je uvijek vrijedan truda.

Radite na samopouzdanju

Nikada nije zdravo misliti da ste bolji od drugih. Morate samo biti dovoljno dobri sami sebi i vjerovati da ste sposobni ostvariti ono što ste zamislili. Rijetko se tko rađa sa samopouzdanjem (osim onih gore navedenih pojedinaca). Većina ljudi na njemu mora uporno raditi. Samopouzdanje se rađa iz uspjeha, a da biste bili uspješni morat ćete se riješiti sumnje koja vas u tome sprečava.

Usudite se riskirati

Da biste nešto dobili, posebno ono što vrijedi, ponekad ćete morati preuzeti rizik. Nekad veći, nekad manji ali bez riskiranja nećete nikada ništa postići. Morat ćete uložiti da biste dobili i tu ne možete ništa promijeniti. Budete li neprestano hodali poznatim i utabanim stazama, dolazit ćete samo na poznata mjesta. Usudite se istražiti ono nepoznato.

 

Riješite se straha od neuspjeha

Pogodite što? Neuspjeh je sastavni dio života. Pomirite se s tim. Ponekad će se dogoditi da ćete na nečemu naporno raditi i uložiti sve što imate, a nećete uspjeti u onome što ste zamislili. Najgore što se može dogoditi je da odustanete. Otresite prašinu sa sebe i krenite dalje.

Prestanite se sažalijevati

Tanka je granica između nedostatka vjere u vlastite sposobnosti i razmišljanja kako se cijeli svijet urotio protiv vas i ne da vam da uspijete. Istina je da ste sami sebi često najgori neprijatelj. Umjesto što žalite nad vlastitom sudbinom, razmislite što ste točno učinili i koliko ste se žrtvovali da uspijete.

Vježbajte i vizualizirajte

Vježbajte samopouzdanje pred ogledalom i u nevažnim svakodnevnim situacijama. Vizualizirajte uspjeh i put kojim planirate doći do njega. Malo sanjajte, snovi su važni jer prethode svakom cilju.

Važna je upornost, a ne toliko samopouzdanje

“It’s not that I’m so smart, it’s just that I stay with problems longer.” Albert Einstein

Sumnja u vlastite sposobnosti se može prevladati ali potrebna je odlučnost i upornost. Ne smijete odustati na najmanji znak problema i prepreka s kojima ćete se suočiti. Zamislite svoj cilj i držite ga se. Jednom, kad se riješite sumnje u svoje sposobnosti, dobit ćete i nalet samopouzdanja.

Ne onog nerealnog da vjerujete kako ste bolji od drugih. Ne, to je rezervirano za one koji imaju manje sposobnosti od vas. Kad su Einsteina jednom prilikom pitali kakav je osjećaj biti najpametniji čovjek na svijetu, rekao je: “Ne znam, morat ćete pitati Teslu.” Samopouzdanje ne znači da morate misliti kako ste bolji od svih, morate samo misliti da ste vi sami dovoljno dobri.  Kad se riješite sumnje u svoje sposobnosti, postat ćete bolji u svemu što radite, a to je i poanta cijele priče.

Sumnjate li vi ponekad u vlastite sposobnosti?