“Dragi Dnevniče, danas pada kiša” rečenica je s kojom bi mnogi mogli poistovjetiti pisanje dnevnika. Dnevnici su ružičasti, obavezno kao dodatak imaju lokot i ključ, a ne škodi ni ako su namirisani parfemom s mirisom ruža. Osoba koja piše dnevnik sigurno mora biti sanjar koji, pogleda uprtog u nebo, sanja jednoroge, crta duge i mašta u ružičastoj boji.

Druga slika koja pada na pamet na spomen dnevnika je Napoleon Bonaparte ili Leonardo da Vinci s guščjim perom, svitkom smeđeg papira punog krasopisom napisanih misli, koje će biti otkrivene (i prodane na dražbi) koje stoljeće kasnije.

Ima neke istine u ovim navodima, dnevnici su često rezervirani za romantične djevojčice koje pišu o svojim školskim ljubavima i svađama kao i za neka prošla vremena. Tada nije bilo blogova i društvenih mreža ali ljudi su se svejedno imali potrebu pismeno izraziti svoje misli, samo za razliku od danas, nije bilo poželjno da ih itko vidi.

Dnevnik i pisanje

Mnogi poznati pisci su vodili dnevnike, neki poput Anaïs Nin su ga pisali cijeli život što je u njenom slučaju rezultiralo s 16 objavljenih dnevnika u kojima je bilježila sve svoje misli. Znastvenici se slažu s piscima, pisanje dnevnika je dobro za svakoga tko želi unaprijediti svoj stil pisanja, složiti misli i pronaći svoj glas.

“Journaling is like whispering to one’s self and listening at the same time.” Mina Murray, Dracula

Pitate li se kako stvari s pisanjem dnevnika stoje kod mene, reći ću vam otvoreno da nisam tip osobe za dnevnike (nisam ni Leonardo niti sanjam jednoroge) ali sam zato majstor za liste, popise, “bullet journaling” i mislim da je blog sasvim dovoljna zanimacija kad je o pisanju riječ.

No, ukoliko niste tip osobe koja bi ikada pomišljala na pisanje bloga pa makar i privatnog ili pod pseudonimom, nemojte biti skeptici kad je riječ o pisanju dnevnika. Redovito pisanje dnevnika će vam pomoći, ne samo poboljšati izražavanje i spisateljsko umijeće nego će vam pomoći i u postizanju ciljeva.

Kako, pitate se? Ovako…

 

Pisanje dnevnika ima pozitivan utjecaj na raspoloženje

Profesor James Pennebaker koji je u odrasloj dobi otkrio čari pisanja dnevnika, proveo je niz istraživanja o benefitima koje pisanje dnevnika ima na psihu. Nakon serije pokusa, dokazao je da pisanje dnevnika ima pozitivan utjecaj na raspoloženje te poboljšava motivaciju.

Ispitanici su 3 dana morali 20 minuta pisati dnevnik i bilježiti svoje osjećaje. Nisu smjeli pisati o vremenu, o tome što su ručali ni kakvu odjeću imaju. Umjesto toga, morali su napisati ono što stvarno osjećaju.

Gotovo trenutno, ljudi su se počeli osjećati bolje, a oni koji su nastavili i kasnije pisati dnevnik su uspjeli pronaći i novi posao te se s više volje bavili svakodnevnim zadacima.

Pisanje dnevnika potiče kreativnost

Pisanje rukom zahtijeva angažman lijeve polovice mozga dok desna, zadužena za kreativnost, ostaje slobodna i odmorna te spremna generirati nove ideje. To je razlog zašto i dan danas, u informatičko doba, mnogi poznati pisci svoje bilješke za novu knjigu pišu isključivo rukom.

Pisanje dnevnika poboljšava izražavanje i pismenost

Koja je najbolja metoda učenja? Uporno ponavljanje jedne te iste radnje dok je konačno ne usvojite. Ista je stvar s pisanjem. Možda ćete na početku biti loši, bit će vam neobično vidjeti vlastite misli na papiru, a možda ćete i griješiti.

S vremenom ćete izvježbati pisanje, poboljšati vokabular i možda (nadajmo se) poraditi i na pravopisnim i gramatičkim greškama jer će vam postati bolno gledati ih. Možda nikada nećete postati pisac, vjerojatno nećete, ali ćete od pisanja sigurno imati koristi.

Pisanje dnevnika razvija ideje

Virginia Woolf smatrala je pisanje za sebe, a ne za publiku, najboljom vježbom i metodom kreativnog brainstorminga. Kad pišete za sebe opušteni ste. Niste pod stresom od tuđeg mišljenja, ne opterećujete se formom i izgledom teksta.

On može biti kakav god poželite, možete pisati kakvom god olovkom želite i možete pisati slobodno i hrabro, bez straha od kritike. Na taj način ćete se osloboditi, pronaći svoj glas, ritam pisanja i tko zna, možda napišete knjigu ili otvorite uspješan blog.

Bit ćete zadovoljniji sobom

Pisanje dnevnika pomoći će vam da zavirite u najmračniji kutak svoje duše i izrazite ono što mislite i osjećate. Sama činjenica što znate da to nitko neće vidjeti pomoći će vam da pišete slobodnije i hrabrije.

Kad pišete o lijepim i dobrim stvarima, kad napišete svoje postignuće ili uspjeh, osjetit ćete ponos na same sebe. Nekada napisane riječi imaju veći efekt od izrečenih jer ih jasnije vidite. Bilježenje svakog, pa i najmanjeg uspjeha, dodatno će vas motivirati da nastavite raditi to što radite i u budućnosti.

Pisanje dnevnika pomoći će u postavljanju ciljeva

Ne znam kako vi ali ja ako ne zapišem onda uglavnom ni ne napravim. Ne zato što ne želim nego jer je previše obaveza i informacija za memoriranje. Kad stavite misli na papir, makar samo u obliku liste, prioriteti će vam se kristalizirati i jasnije ćete vidjeti što morate učiniti kako biste došli do svog cilja.

Čak i ako vam ciljevi nisu jasni i niste sigurni što biste željeli postići danas, sutra ili u daljoj budućnosti, stavite li svoje misli i želje na papir jer ćete bilježenjem misli i želja doći i do konkretnih ciljeva.

Pisanje dnevnika pomoći će u ostvarivanju ciljeva

Lako je pričati ali puno je teže učiniti. Ljudi su skloni brzim i lakim obećanjima, i drugima i samima sebi, na što vrlo brzo zaborave i više ni ne znaju što su obećali ili trebali učiniti. Onog trenutka kad zapišete svoje ciljeve, imat ćete ih veću potrebu ostvariti.

Kad budete vidjeli listu ispred sebe, a znate da ste je sami napisali i da se na njoj nalazi sve ono što želite, lakše ćete se pokrenuti u pravom smjeru i djelovati. Ne vjerujete mi? Isprobajte!

Pisanje dnevnika pomoći će u smanjivanju stresa

Nema ništa gore od zadržavanja osjećaja. Onog trenutka kad napišete svoje misli na papir i izbacite sve iz sebe, osjetit ćete olakšanje. Kad napišete što vas je naljutilo, naživciralo ili povrijedilo, bolje ćete procesuirati te negativne osjećaje, smireno sagledati vlastite reakcije i u budućnosti bolje podnijeti slične situacije.

Vidjet ćete koliko ste izdržljivi

Možda se ne osjećate kao Wonder Woman ili Iron Man ali puno ste izdržljiviji i žilaviji nego što mislite. Ljudi koji redovno vode dnevnik to najbolje znaju. Kad čitaju svoje starije dnevnike, sjete se kroz koliko su toga prošli, dobrih i loših situacija koje su doživjeli i gle čuda – još uvijek su ovdje.

Pisanje dnevnika dokazat će vam da možete preživjeti sve, koliko god se stresno, loše i negativno činilo u određenom trenutku.

Pisanje dnevnika pomaže u praćenju napretka

Kao što je i ciljeve lakše ostvariti kad su zapisani, tako zapisivanje ima nevjerojatan utjecaj na motivaciju. Neovisno o tome što želite postići lakše ćete to ostvariti kad pratite svoj napredak.

Svaki put kad vam dođe da odustanete, samo pogledajte što ste do sada učinili i postigli, koliko ste truda, vremena (ili novaca) uložili u svoj cilj i to će vam biti najbolji poticaj da nastavite i dalje u dobrom smjeru.

Pisanje dnevnika pomaže u razvijanju memorije

Pisanje pozitivno utječe na pamćenje. Onog trenutka kad nešto zapišete puno su veće šanse da ćete to i zapamtiti čak i ako više nikada ne pročitate. Kad nešto novo naučite, zapišite to jer na taj način mozak stvara čvršće veze između nove informacije i vas te ćete je brže memorirati i upotrijebiti kad vam zatreba.

Pisanje dnevnika unapređuje komunikacijske vještine

Pisanje je oblik komunikacije, a pisanje za sebe možda i je razgovor sa samim sobom ali to ne znači da nećete poboljšati i komunikacijske vještine s drugim ljudima. Naučit ćete se bolje izražavati, lakše ćete slagati misli i formirati rečenice.

Kako početi?

Pronađite formu koja vam odgovara

Može to biti pravi dnevnik s ključićem, običan rokovnik ili bilježnica pa čak i Word (iako je ovdje riječ o pisanju rukom, ako baš ne volite pisati ili ste izgubili sve olovke da znate da vrijedi i elektronski oblik) i počnite pisati. Nemojte previše razmišljati, samo krenite.

Pišite svaki dan

Jer nema nikakve koristi da pišete 3 dana u tjednu pa napravite pauzu od 6 mjeseci. Zadajte si raspored i držite ga se. Nemojte se prepustiti lijenosti i svaki dan zapišite barem sitnicu, nešto što vam je uljepšalo dan ili na čemu ste zahvalni.

Dužina nije važna

Nemojte se opterećivati dužinom teksta ako nemate što puno za pisati. Napišite nekoliko rečenica ali vodite računa da ste o njima dobro promislili, da je riječ o situacijama ili mislima koje su vam obilježile dan i iz kojih nešto možete naučiti.

Opustite se

Nije važno kako izgleda vaš tekst jer ga i tako neće vidjeti nitko osim vas. Nemojte se zamarati kvalitetom, činjenicom što niste rođeni pisac i što vam riječi i rečenice ne cure iz prstiju. Ne pišete za školu i ne morate dobiti 5. Važno je samo da bilježite svoje misli i ciljeve te pratite napredak kroz vrijeme.

Počnite pisati

Nikada ne znate što možete dok ne pokušate. Čak i ako vas pisanje ne privlači ali želite ostvariti neke ciljeve koje ste si zadali, počnite ih zapisivati. Zapišite ideje, misli i metode koje planirate isprobati kako biste ostvarili ono što želite.

Možda vam se na početku neće dati. Možda ćete misliti da nemate što reći samima sebi i svom dnevniku. Možda ćete se osjećati glupo. A možda ćete i otkriti neke nove činjenice o sebi koje do tad niste znali, nove talente i misli za koje niste ni znali da ih imate.

Ne znate dok ne pokušate, zato pokušajte…možda se iznenadite.

Što mislite o pisanju dnevnika?