casual friday

Kreativnost je ozbiljno precijenjena

kreativnost

Kreativnost je najmodernija riječ 21. stoljeća. Svi bi željeli biti kreativni, a mnogi se i hvale svojom kreativnošću. Često se može čuti kako je kreativnost važna želite li uspjeti u životu, a još je važnija ako želite uspjeti u kompetitivnom poslovnom okruženju. Školama i fakultetima se često zamjera da ne potiču dovoljno kreativan način razmišljanja, a mnogi tvrde da i uništavaju kreativnost mladih mozgova koji se još nisu ni razvili kako treba, a već su potpuno lišeni kreativnog načina razmišljanja.

Ranih 2000-ih procvjetale su mnoge kompanije poput Googlea i Twittera i vrlo brzo postale poznate po svojim uredima otvorenog tipa, sobama za odmor i igranje, kuhinjom koja ima svog vlastitog (i prilično poznatog) kuhara, ekranima osjetljivim na dodir na svim zidovima koji omogućuju zaposlenicima surfanje internetom i provjeravanje društvenih mreža, vrtićima u sklopu objekta pa i mogućnošću dovođenja kućnih ljubimaca na posao (pod pretpostavkom da se pristojno ponašaju).

Ljudi su bili opčinjeni tom slobodom, najviše oni koji su radili u tradicionalnijim organizacijama u kojima je takav koncept nezamisliv. Svi su željeli raditi u Googleu i sličnim kompanijama koje su toliko kreativne, prijateljski raspoložene i nude svojim zaposlenicima apsolutno sve. Samo što ne dobiju jastuk punjen gušćjim paperjem kad se osjete umorno i zaključe da ih boli vrat od sjedenja za računalom.

Nakon nekog vremena počela su izlaziti na svjetlo dana svjedočanstva bivših zaposlenika takvih modernih kompanija koji nisu dijelili mišljenje ostatka svijeta. Ti bivši zaposlenici su tvrdili da takav koncept nije zamišljen da zaposlenima bude bolje, da se ugodnije osjećaju i da potaknu kreativne sokove, kako su svi mislili, nego da kompanija još više profitira.

Kad imate zadovoljne radnike i kvalitetne radne uvjete, potpuno je logično da ćete i bolje poslovati. Kad omogućite svojim radnicima sve moguće pogodnosti uključujući i pranje rublja ili friziranje još je logičnije da će duže biti na poslu. Štoviše, živjet će na poslu jer više neće imati razloga ići kući. Obaveze se sada mogu riješiti i na poslu, a posao postaje život.

Teorija zavjere ili ne, činjenica je da u tome ima istine jednako kao i u tvrdnjama da se čak i u kompanijama koje su na glasu kao kreativne, kreativnost cijeni puno manje od očekivanja.

Što je kreativnost?

Creativity is intelligence having fun.

Albert Einstein

Razmišljaj izvan kutije! Ne! Razmišljaj kao da nema kutije! Zaboravi na kutiju, pusti mašti na volju i zabavi se jer će te kreativnost dovesti daleko u životu. Kreativni uspijevaju, a oni koji nisu kreativni…pa, njih čeka neki dosadan i nesretan posao u kojemu neće biti uspješni, a ni sretni.

Kreativnost je potreba za izražavanjem pa su kreativci često umjetnici ili se smatraju umjetnicima. Zapravo su češće neshvaćeni umjetnici koje nitko ne razumije jer je od kreativnosti teško zaraditi, a još je teže živjeti.

Kreativnost je sposobnost kad ne vidite onu kutiju, ne razmišljate u klasičnim okvirima i imate glavu punu ideja koje moraju izaći van. Kreativnost je proces koji se sastoji od dva koraka – osmišljavanja ideje i realizacije ideje kroz određenu aktivnost – pisanje, slikanje, kuhanje…iako često ostane i samo na razmišljanju (to su oni neshvaćeni genijalci).

Problemi s kreativnošću

Kod kreativnosti postoje dva najveća problema. Prvi je taj što je kreativnost izrazito subjektivan pojam. Ono što je kreativno meni, ne mora biti kreativno i vama i obratno. Ja mogu smatrati vještinu pripremanja sushija jako kreativnom dok vi možda spremate sushi svaki dan za večeru i toliko vam je ta aktivnost postala rutinska da više o njoj ni ne razmišljate kao o nečemu posebnom.

Osim toga, vi sebe možete smatrati velikim kreativcem i misliti da ste potpuno drukčiji od svih ostalih ali realno, to ne mora biti istina. To što ja imam potrebu pisati blog i pismeno se izražavati ne znači da sam kreativnija od milijuna drugih ljudi koji pišu blogove jer se isto imaju potrebu izraziti. Ili milijardi drugih koji slikaju, pletu, plešu, šivaju, bave se kiparstvom, dizajnom interijera ili grafičkim dizajnom. Ljudi su kreativni, svatko na svoj način. Netko tu kreativnost pokazuje više od ostalih ali to ne čini tu osobu nevjerojatnim kreativcem.

Drugi je problem što je kreativnost teško izmjeriti. Kako ćete mjeriti kreativnost? Po broju napisanih tekstova na blogu? Ili broju naslikanih ulja na platnu? Možda po broju objavljenih knjiga ali nije li to onda produktivnost, a ne kreativnost?

Osim što je subjektivna, kreativnost nije lako mjerljiva jer ne postoje parametri po kojima bi je se lako moglo mjeriti. Tko je kreativniji, osoba koja u sat vremena smisli 50 ideja od kojih ni jedna nije iskoristiva ili osoba koja u istom vremenu jedva smisli jednu ideju koju se može dobro iskoristiti? Koji god odgovor dali, u pravu ste i niste u pravu.

kreativnost-inovativnost

Je li kreativnost precijenjena?

Sigurno ste puno puta mogli pročitati kako je za uspjeh u životu važna kreativnost i već legendarno razmišljanje izvan okvira (poznatih i kao kutija). Ali, je li to stvarno tako? Cijeni li se kreativnost u poslovnom svijetu ili nam je svima bolje bez nje?

Brojne su knjige napisane o kreativnosti, veliki stručnjaci obećavaju uspjeh svim pojedincima i firmama koji razmišljaju na kreativan način, gotovo da pomislite kako ste osvojili jack pot na lutriji ako zaključite da ste kreativni.

Realnost je ipak drukčija jer se sva kreativnost zapravo svodi isključivo na jedan mali površinski dio neovisno o tome gdje radite i s čim se bavite. Kreativne firme su kreativne uglavnom radi svojih otvorenih ureda, odbacivanja formalnog odijevanja i ležerne atmosfere. To je ona površinska kreativnost koja zavara ljude izvana da pomisle kako je divno raditi u kreativnom okruženju.

Ispod površine stvari nisu kreativne. Barem ne onoliko koliko biste očekivali. Ispod površine je riječ o firmi kao o svakoj drugoj koja ne zahtijeva kreativnost nego isključivo rezultate.

Nije važno što radite i od čega zarađujete, onog trenutka kad sjednete za svoj radni stol, stvari prestaju biti kreativne. Ako za primjer uzmem marketing koji se smatra kreativnim zanimanjem moram vas odmah upozoriti da je i ovdje riječ o 20% kreativnog procesa i 80% čistog rada koji nema veze s kreativnošću. Ideje, koliko god kreativne bile, neće vas dovesti nigdje.

Bit ćete ograničeni budžetom, rokovima, željama klijenata koje su gotovo uvijek puno konzervativnije nego što biste željeli, željama publike na koju ciljate i koja vjerojatno nema sluha za vaše revolucionarne ideje. Morat ćete računati, kalkulirati, izrađivati financijske planove i najvažnije od svega – donijeti rezultate kako biste opravdali svoje troškove i na kraju ih isplatili, a uz to, po mogućnosti, i nešto zaradili.

Osim ako ne želite živjeti u filmu u kojem je glavni lik siromašan i neshvaćen umjetnik čija će se kreativnost isplatiti tek 500 godina nakon smrti, morat ćete promijeniti scenarij i prihvatiti da je kreativnost dobra osobina ali da vas, sama po sebi, neće daleko odvesti.

Problem kod kreativnosti je što uglavnom ne donosi rezultate. Rezultate donosi inovativnost koja se često miješa s kreativnošću iako je riječ o dva potpuno različita pojma.

Koja je razlika između kreativnosti i inovativnosti?

Kreativnost je sposobnost smišljanja novih i drukčijih ideja koje su potpuno besplatne, nisu rizične i najčešće od njih nema nikakve koristi. Zašto? Zato što kreativnost i mašta imaju puno zajedničkih točaka. Mnogi ljudi kreativno maštaju i potpuno je jasno da od svih tih ideja nikada neće biti ništa jer su neizvedive i beskorisne.

Dizajner automobila može biti kreativno zanimanje ali i njegova je kreativnost ograničena brojnim faktorima, a najvažniji od svega je – može li se zamišljeni auto uopće voziti. Nakon toga treba voditi računa o izvedivosti i isplativosti cijele ideje, sigurnosti, udobnosti i najviše od svega o željama kupaca.

Automobil koji izgleda kao Batmobil može biti jako kreativan ali bi u proizvodnji previše koštao, mali broj ljudi bi si ga mogao priuštiti, upitno je koliko bi bio siguran i kako bi se u cijelu konstrukciju uklopili zračni jastuci, a o potrošnji goriva i emisiji ispušnih plinova neću ni počinjati. Vjerujem da je ludi dizajn na pameti svakom dizajneru koji se smatra kreativcem, problem je što je i njemu jasno da je pola tih ideja potpuno beskorisno.

Kreativnost je generiranje ideja, alternativa i rješenja na nov i drukčiji način. To je mogućnost zamišljanja nečeg potpuno novog, originalnog i unikatnog što ne mora biti korisno. Kreativnost nije osobina s kojom se ljudi rađaju i može se uspješno naučiti samo ako ste spremni „razmišljati izvan kutije“.

Inovativnost je povezana s kreativnošću ali za razliku od nje donosi rezultate. Elon Musk je inovativan, a ne kreativan. Kreativan je njegov koncept letećeg automobila s kojim se slupao kad je razvio prototip i izveo ga na testiranje. Inovativan je Tesla koji mu donosi profit i koji se može vidjeti na cestama, a prodajni saloni smješteni su u svim većim gradovima Europe.

Kreativnost je maštanje. Inovativnost je djelovanje.

Za razliku od kreativnosti koja je maštovita, inovativnost je produktivna. Ona je rizična i košta ali i donosi rezultate. Kreativnost znači razmišljanje o nečemu novom, a inovativnost je djelovanje i proizvodnja nečeg novog i drukčijeg. Inovativnost stvara vrijednost drugima – tržištu, kupcima, čovječanstvu, biznisu, društvu, a kreativnost stvara vrijednost samo kreativnim pojedincima.

Ukratko, od kreativnosti se ne može živjeti ali se od inovativnosti može. Inovativnost je u bliskoj vezi s kreativnosti u smislu donošenja novih i originalnih ideja, smišljanja onoga što nikada prije nije smišljeno ali donosi rezultate od kojih većina ima koristi što na kraju dovodi do profita.

Najveće razlike između kreativnosti i inovativnosti

  • Razmišljanje o novim idejama je kreativnost. Implementacija tih novih ideja je inovativnost

  • Kreativnost je maštalački proces dok je inovativnost produktivan proces

  • Kreativnost je subjektivan pojam, inovativnost je objektivan pojam

  • Kreativnost se ne može izmjeriti, inovativnost se može izmjeriti

  • Kreativnost je povezana s donošenjem novih ideja koje ne moraju biti korisne, inovativnost je donošenje novih ideja od kojih društvo, biznis ili tržište imaju koristi

  • Kreativnost je besplatna, inovativnost može biti jako skupa

  • Kreativnost nije rizična, inovativnost je visoko rizična

Kreativnost se može naučiti ali s inovativnim načinom razmišljanja se čovjek mora roditi jer je za njega potrebno puno više od šarene mašte. Kreativci često dolaze do raznih ideja koje smatraju odličnima i revolucionarnima ali je problem u tome što tako ne misli njihova okolina. Zato se kreativci često smatraju neshvaćenima jer ne razumiju da je za uspjeh potreban inovativan način razmišljanja.

Riješimo se mitova o kreativnosti

Koliko sam samo puta čula kako se netko žali zato što se nije rodio kreativan, a isto sam toliko puta čula kako se netko hvali svojom kreativnošću iako nema nikakve konkretne koristi od nje ali bi to želio više od ičega na svijetu (sindrom neshvaćenog umjetnika).

Živimo u društvu koje je sklono vjerovanju kako su poznati vrhunski umjetnici bili izrazito kreativni pojedinci što mnogim kreativcima daje nadu da će i njihov talent biti prepoznat. Studija koju je provelo Exeter sveučilište pobilo je ideju o genijalnim kreativcima poput Picassa, Shakespearea ili Mozarta. Istraživanje se bavilo vrhunskim rezultatima u umjetnosti, sportu i matematici kako bi otkrili mora li osoba za visoka postignuća posjedovati nevjerojatan talent i biti kreativnija od ostalih.

Istraživanje je otkrilo da je izvrsnost određena

  • prilikama koje si osoba stvara i iskorištava

  • pozitivnim ohrabrivanjem od strane okoline

  • treniranjem

  • učenjem

  • motivacijom

  • i najviše od svega – upornom vježbom

Osim toga, jeste li znali da je Mozartu trebalo samo 16 godina upornog rada i učenja dok mu se rad nije isplatio?

Je li kreativnost za odbaciti?

Ni slučajno. Ja volim kreativnost jer je zabavna i zdrava, a može dovesti do opuštanja i smanjenja stresa. Osim toga, škole koje prakticiraju kreativan pristup učenju i nastavi imaju jednako dobre rezultate kao i škole koje ne podržavaju kreativnost ali uz to imaju i zadovoljnije učenike koji su spremniji sami istraživati nove stvari i svijet oko sebe. Kreativnost nikome ne može odmoći, a može pomoći da zdravije i maštovitije živimo. Kutije i okviri nisu nikada dobri.

No, ono na što se potrebno fokusirati je inovativnost ako želite da se vaše ideje čuju i ugledaju svjetlo dana. Želite li zaraditi od svojih ideja, zaboravite na kreativnost koja je subjektivna i umjesto toga se usredotočite na inovativnost koja se može mjeriti i koja donosi stvarne rezultate.

Inovativnost, za razliku od kreativnosti, zahtijeva određen stupanj znanja o tržištu, potrebama i željama kupaca, istraživanje i razvoj, financijska ulaganja i rizik dok kreativni možete biti i u vlastitom krevetu dok opušteno gledate u strop i maštate o idejama koje najvjerojatnije nikada neće vidjeti svjetlo dana jer su dobre samo vama i nitko od njih nema koristi.

Želite li uspjeti u poslovnom svijetu, morate smisliti nešto inovativno od čega će drugi imati koristi. U poslu niste važni vi i vaše želje, važno je ono što žele vaši kupci. To je razlog zašto kreativni pojedinci često nisu uspješni jer imaju fokus na potpuno pogrešne stvari i ideje.

Sketched_decorative_element-12

Kreativnost vam može pomoći u mnogočemu ali nemojte očekivati da ćete od nje profitirati. Bez inovativnosti i razumijevanja tržišnih potreba kreativnost ničemu ne služi osim da vama bude malo zabavnije i šarenije u životu.

Kreativnost je izrazito subjektivan pojam i zato se u poslovnom svijetu ne cijeni onoliko koliko kreativci misle da bi bilo potrebno. Je li pisanje bloga kreativno? Na neki način je jer je očito riječ o osobama koje imaju potrebu nešto raditi i izražavati svoje misli ili dijeliti znanje s drugima. Ipak, kad slušate o blogovima koji donose profit, morate znati da je tu riječ o jako sposobnim poslovnim ljudima koji su teško radili i puno ulagali da bi imali ono što imaju sada.

Budite kreativni jer je kreativnost divna. Slikajte, pišite, crtajte, kuhajte i radite sve što želite i što vam čini zadovoljstvo. Imat ćete sigurno ispunjeniji život. No, očekujete li potpuno kreativan posao ili mislite da će vas netko zaposliti ili platiti jer se smatrate kreativnom osobom, doživjet ćete razočaranje.

Gledano iz poslovne perspektive, kreativnost je ozbiljno precijenjena. Nitko vas neće potapšati po ramenu jer ste kreativni i imate dobre ideje koje se ne mogu iskoristiti ali uspijete li smisliti nešto inovativno i pomoći čovječanstvu ili barem zainteresirati kupce u tolikoj mjeri da požele vaš proizvod ili uslugu, otvoren vam je put prema uspješnom poslovnom svijetu.

Što vi mislite, je li kreativnost precijenjena i slažete li se da je često miješamo s inovativnošću?

potpis

 

18 komentara

  1. Kakva kreativnost, rad red i disciplina 🙂 Fakat je tako, od kreativnosti se ne živi, kreativa ne plaća račune i nitko te neće platiti da sjediš 8 sati i budeš kreativan. Tko to misli živi u zabludi. Imam frenda koji dizajnira igrice, nije ni to kreativno koliko se misli. Biznis je na prvom mjestu, isplativost projekta, troškovi, profit…istraživanje i razvoj iako ekipa većinom misli da sjedneš za pc i počneš crtati. Baš kako si rekla, kreativnost 20% dok je 80% sve ostalo što nema veze s kreativnim radom.

    Liked by 1 person

  2. I biznis je oblik praktične kreativnosti, sve što se uz njega veže (osmišljavanje ideja, izrada radova, marketing, svi planovi i strategije, rizici poslovanja itd…) dio je kreativnog posla, jer je nastalo u mašti nekih vrlo kreativnih i inovativnih pojedinaca…

    Sviđa mi se

    1. Za biznis se na žalost isto ne mogu složiti da je kreativan jer sam u tim krugovima već dovoljno dugo da znam kako funkcionira. Kreativnost je sporedna, važna je zarada, a do nje ne vodi kreativnost koliko god bismo mi to željeli. Ideje koje prolaze su one koje donose rezultate, a one najčešće nisu kreativne. Što je veća umjetnička sloboda, to je projekt skuplji i rizičniji, a mogu ti garantirati da većina biznisa nema toliko resursa za igranje budžetom koji je strogo određen daleko unaprijed. Poslovni ljudi koji zarađuju od svog biznisa nisu kreativni..posao nema veze s maštom. Biznis je čista realnost i to mora prihvatiti svatko tko želi u njemu uspjeti i zaraditi. Kreativnost ti može pomoći da riješiš eventualno neki problem ali ti neće prodati proizvod.
      Poznajem umjetnike koji ne slikaju i ne skladaju ono što se njima sviđa i što im je kreativno nego ono za što znaju da postoji potražnja na tržištu i što će im osigurati prodaju.
      Lijepo je maštati i vjerovati da će se profitirati od kreativnosti ali mogu ti reći kao osoba koja se godinama kreće u poslovnim i “kreativnim” krugovima i od toga živi da od kreativnosti nema kruha.
      Ni u industrijama koje se smatraju kreativnima, a još manje u ostalima.
      Ne kažem da je biznis potpuno lišen kreativnosti ali je u ozbiljnom biznisu ona prilično sporedna stavka koja ne donosi profit.

      Liked by 1 person

      1. Nope..ne cenzuriram jer nemam što. Uvijek podržavam različita mišljenja, loše je kad vjeruješ da si uvijek u pravu, a još je gore da svi mislimo jednako. Doduše, nisam još naletjela na nepristojnu osobu jer mislim da takvima ne treba davati prostor. Besmisleno je, oni i tako žive od pažnje. Općenito mi WP puno toga sprema u spam iz nekog razloga koji ni inženjeri iz WP ne mogu shvatiti, a 2 puta mi se srušio cijeli sistem 😦 što nekim čudom opet ne utječe na blog na webu nego na moju aplikaciju. Sad je riješeno koliko vidim ali još uvijek nema mog posta ni komentara. Pojest će me ovi koji očekuju odgovore na hitna pitanja 😀

        Liked by 1 person

      2. Slažem se. Kontaktirala sam ih, odnosno..premium i business plan dobiju svog vlastitog “happiness engineer” s kojim direktno komuniciraš i on/ona riješi direktno problem bez problema. Ovdje je nastao neki veći problem…kao da ih je pojeo internet. Crna rupa 😀

        Liked by 1 person

      3. Uglavnom, tko zna što će biti i hoće li što biti..ne da mi se više čekati. Problem kod ovakve komunikacije je što je teško voditi kvalitetnu konverzaciju jer se pismeno ne može jednako dobro objasniti kao usmeno, lakše dolazi do nesporazuma.
        Ja sam jako oprezna oko kreativnosti jer mi se javlja jako puno mladih ljudi koji sanjaju o kreativnom poslu, a ja ne želim da imaju pogrešne ideje ili se razočaraju jer ne postoji potpuno kreativan posao.
        Slažem se da je kreativnost super osobina..volim je. I mislim da je nužna za inovacije ali u poslovnom svijetu stvarno nije važna toliko koliko se misli. Da, kreativnost dovodi do različitih ideja ali poanta je u tome što potražnja diktira ponudu. Neke kreativne ideje nisu realizirane ne radi nečije lijenosti ili nedostatka resursa nego jer za njima ne bi bilo potražnje ili bi finalni proizvod previše koštao.
        Ja radim u marketingu..kreativno zanimanje ali ono što netko izvana ne zna je da su nama ruke vezane u 90% slučajeva. Nisu važne tvoje ideje nego ideje tvojih klijenata koji plaćaju. Možeš misliti da je njihova ideja potpuno glupa, a tvoja kreativna ali oni imaju novce, svoj sistem rada koji im donosi rezultate i od toga rijetko tko odstupa.
        Sa stranim brendovima je još gore…ovdje se vodiš po onome što je određeno kao poželjno u matičnoj zemlji. Pa ako radim..npr..kampanju za Audi, radim samo ono što je Audi u Njemačkoj procijenio kao poželjno, a i njihovi marketari su vezani onim što im kaže uprava. U tome je problem.
        Dobro je biti kreativan ali kreativnost u biznisu je površinska. Na poslu..kreativnom ili ne, se fokusiraš na konkretne zadatke koji su nužni za opstanak firme i to nije kreativno. Excel tablice i budzetiranje nisu kreativni ali su nužni, a to je ono što radiš većinu vremena.
        Analize tržišta nisu kreativne..ne mogu biti. Tu su bitni samo konkretni podaci..
        I ono najvažnije..svaki kreativan proces ima iza sebe jako puno rada i osoba s iskustvom. Imala sam prilika vidjeti mlade i nadobudne kreativce na djelu koji izgaraju od želje da doprinose svojim idejama…ništa od toga. Ti moraš poznavati proces i način rada i imati cijeli biznis u malom prstu i tek onda biti kreativan.
        Kažem..ja volim kreativnost i ne mogu reći da je nikada ne koristim u poslu ali to je manji dio u usporedbi sa svim ostalim što nije ni najmanje kreativno. I onda mi djeca dobiju ideju da mogu biti kreativci i zarađivati pa se razočaraju u cijeli svijet jer žive u iluziji. Ja to ne mogu podržati jer znam kako stvari stoje. Od 7 dana u tjednu, 2 dana ćeš raditi djelomično kreativne stvari, a ostalih 5 se baviti budžetom, troškovima, sastancima koji su rijetko kad kreativni i sl.
        Tako da razumijem u kojem smjeru ideš ali i dalje tvrdim da nitko nikoga neće platiti samo da sjedi i bude kreativan 100% vremena 🙂

        Liked by 1 person

      4. …To je problem kod modernih poslova, uvijek se gleda novac, ništa drugo, tu kreativnosti i ideja nema. Zbog toga se i ja slažem da bi pojam kreativnosti trebalo izbaciti iz svih medija i poduzeća jer se koristi na krivi način. Pravo kreativno poduzeće bi bilo ono koje koristi zanimljive i praktične ideje svojih zaposlenika i pretvara ih u gotovi proizvod, koji se zatim može prodati. Ako ti klijent govori što moraš raditi samo zato što on plaća, onda je to robija, a ne posao, a kamoli nešto kreativno. Osobno, nikada ne bi radio u takvom poduzeću. Ono ubija radnike, umjesto da ih potiče na još bolji rad. Mi nismo roboti, nego ljudi.

        A što se tiče ove tvoje zadnje rečenice oko sjedenja i kreativnosti, mislim da nisi shvatila sve moje komentare koji se svode na ovo:

        Kreativna osoba – stvara dobru ideju – inovacijom ju pretvara u gotov proizvod – marketingom se proizvod oglašava i prodaje….i to je to, nisam ni ja mislio da će kreativna osoba samo sjediti i stvarati kreativne ideje, i ona mora sudjelovati u cijelom procesu, od ideje do gotovog proizvoda….pa tko bi normalan platio nekoga da samo sjedi i smišlja neke ideje, od kojih većina nema nikakve budućnosti….

        Sviđa mi se

      5. Slažem se ali kažem..to je način na koji svijet funkcionira. Novac pokreće svijet. Možemo smatrati da to nije ok ali je tako. Bez novaca ne ide. Znamo što se dešava s firmama koje nemaju novaca. Treba platiti ideje, radnike…poreze..s novcem živimo. Ekonomije ne počivaju na dobroj volji nego na novčanim resursima. Što je više novaca koji firme zarađuju bolje je državljanima te zemlje. I mislim da ne treba gledati na moderne poslove kao na robiju jer idealizam nikada nije dobra ideja. Savršenstvo ne postoji. Ja klijente potpuno razumijem jer svi to radimo. Kad tražim projekt od neke agencije, poslušam njihove ideje ali zadnja riječ je moja jer ja raspolažem svim informacijama, a ne oni.
        Isto tako, kreativac ne može sudjelovati u cijelom procesu jer je to nemoguće. Ne zna sve i ne može naučiti sve niti to itko može zahtijevati od takve osobe. Takva osoba bi morala biti i idejni tvorac i inženjer, tehničar, informatičar, marketar, financijaš, prodavač, radnik… übermensch. Nemoguće. A i da je moguće, nitko si takve ne bi mogao priuštiti.
        Tako da…razumijem ja tebe i na što ciljaš ali tako na žalost stvari ne funkcioniraju. Ni kod nas ni drugdje.

        Liked by 1 person

  3. …U svakom slučaju, skidam ti kapu na tvom kreiranju vrlo zanimljivih postova, koji privlače mnoge posjetitelje i jednostavno ih “tjeraju” da daju neko svoje mišljenje. To je vjerojatno i jedan od razloga zašto imaš toliko mnogo fanova 🙂

    Sviđa mi se

  4. Evo da se i ja ukljucim… 😀 Prije svega mislim da je potrebno razdvojiti pojmove kreativnost i kreativna vizualizacija. Kreativna vizualizacija je sposobnost koju imamo jos od djecje dobi (tzv.mastanje otvorenih ociju…koju neki od nas tokom odrastanja izgube/zaborave, a neki ne). Sama kreativnost je sposobnost osobe da od limitiranih resursa (bilo to vrijeme ili novac) osmisli (i sprovede u djelo – vrlo bitno!) dobar proizvod. Inovativnost je transformacija i/ili nadogradnja i/ili prenamjena vec postojeceg proizvoda (u to naravno spadaju i usluge). Kreativnost se ispoljava u svim sferama zivota jedne osobe, a najvise se razvija uslijed nedostataka, teskoca, izazova, problema, itd. Pitajte svakog prosjecnog stanovnika ovog podneblja koliko kreativan mora biti da prezivi od 1. do 1…ili svakog malog poduzetnika koji se upustio u avanturu pokretanja vlastitog posla s vrlo limitiranim resursima…garantiram vam da im je kreativni potencijal na vrhuncu. Osim dobre psihofizicke izdrzljivosti i malo srece (zacin bez kojeg se ne moze 😉 ) inspiracija i motiviranost moraju biti na vrhuncu jer kad se od ideje kreirane u nasem umu krene u realizaciju, kreativnost (u svim njenim formama) ce jako dobro doci kad se pojave prepreke koje su neizbjezne. Volim objasnjavati teze na banalnim primjerima, pa evo jednog; krenemo li s pretpostavkom da kreativnost stvara vecu vrijednost za isti novac (ako vec ocjenjujemo koliko je kreativnost isplativa) i odlucimo testirati tezu na jednom, recimo „kreativnom“ zanimanju…pa tako unajmimo 2 arhitekta (ili dizajnera unutarnjeg uredjenja) i svakome osiguramo jednaki budjet za preuredjenje prostora…nacin na koji ce oni iskoristiti taj budjet i kakav ce efekt krajnji rezultat postici ce izdvojiti jednog kao vise ili manje kreativnog. Banalan primjer br.2 (i unaprijed se ispricavan na eventualnom „gener bias“ pristupu); jednoj djevojci dajte 300kn budjeta za shopping cjelokupnog „outfita“, a drugoj 1000kn, ako djevojka sa manjim budjetom posjeduje visok stupanj kreativnosti vrlo je moguce da ce cjelokupni dojam biti stilski bolji (o ukusima se ne raspravlja i ljepota kao i stil je u ocima promatraca pa necu ici sa definicijama sto je stilski bolje ili losije). Da sumiram; „nothing comes from nothing baby“ (GM quote 😉 )(sa 0kn, ali sa starim loncem mozemo dobiti posudu za cvijece – inovativnost) bajka o pokrertanju biznisa za 10kn je zaista samo to – bajka, ali nacin na koji se neki (a uvijek je rijec o limitiranom) kapital moze iskoristiti je stvar kreativnosti koja je samo jedan dio „paketa za prezivljavanje“ (nimalo beznacajan) bilo u poslovanju i/ili zivotu (najcesce se primjenjuje u oba slucaja 😉 ). A za pocetnike (kako autorica kaze „djecu“ ;)) koja bi se bavila kreativnim zanimanjima – samo naprijed; razvijajte mastu, generirajte ideje…a onda ih krenite ostvarivati – e tu vas ceka pravi test kreativnosti.  I ne – nemojte posustati. (ali to je vec druga tema o kojoj je Ivana vec pisala 😉 )
    Well…you know who! 😉

    Sviđa mi se

  5. Evo mene danas s mnoštvom komentara posle skoro mesec dana pauze – prvo putovanje, pa haos na poslu, pa ono raskrčivanje haosa na mejlovima… I nekako mi čitanje ovih tekstova ostane za kraj, tj. upravo za opuštanje tokom vikenda. Predugačak uvod u kratak komentar: sjajno si ovo objasnila, i sam naslov mi je došao kao kec na 11, nakon što već godina svi samo o kreativnosti bruje, od obrazovanja do zaposlenja.

    Sviđa mi se

    1. Poznati su mi ti kaosi..treba vremena za izvući se iz svega i vratiti se u rutinu 🙂
      Hvala i drago mi je što se slažemo. Mislim da ljudi stvarno previše veličaju kreativnost, a uopce nisu svjesni realnosti. Čak ni ove “kreativne industrije” nisu ni približno kreativne koliko oni koji se njima ne bave misle da jesu.

      Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s