Kreativnost je najmodernija riječ 21. stoljeća. Svi bi željeli biti kreativni, a mnogi se i hvale svojom kreativnošću. Često se može čuti kako je kreativnost važna želite li uspjeti u životu, a još je važnija ako želite uspjeti u kompetitivnom poslovnom okruženju. Školama i fakultetima se često zamjera da ne potiču dovoljno kreativan način razmišljanja, a mnogi tvrde da i uništavaju kreativnost mladih mozgova koji se još nisu ni razvili kako treba, a već su potpuno lišeni kreativnog načina razmišljanja.

Ranih 2000-ih procvjetale su mnoge kompanije poput Googlea i Twittera i vrlo brzo postale poznate po svojim uredima otvorenog tipa, sobama za odmor i igranje, kuhinjom koja ima svog vlastitog (i prilično poznatog) kuhara, ekranima osjetljivim na dodir na svim zidovima koji omogućuju zaposlenicima surfanje internetom i provjeravanje društvenih mreža, vrtićima u sklopu objekta pa i mogućnošću dovođenja kućnih ljubimaca na posao (pod pretpostavkom da se pristojno ponašaju).

Ljudi su bili opčinjeni tom slobodom, najviše oni koji su radili u tradicionalnijim organizacijama u kojima je takav koncept nezamisliv. Svi su željeli raditi u Googleu i sličnim kompanijama koje su toliko kreativne, prijateljski raspoložene i nude svojim zaposlenicima apsolutno sve. Samo što ne dobiju jastuk punjen gušćjim paperjem kad se osjete umorno i zaključe da ih boli vrat od sjedenja za računalom.

Nakon nekog vremena počela su izlaziti na svjetlo dana svjedočanstva bivših zaposlenika takvih modernih kompanija koji nisu dijelili mišljenje ostatka svijeta. Ti bivši zaposlenici su tvrdili da takav koncept nije zamišljen da zaposlenima bude bolje, da se ugodnije osjećaju i da potaknu kreativne sokove, kako su svi mislili, nego da kompanija još više profitira.

Kad imate zadovoljne radnike i kvalitetne radne uvjete, potpuno je logično da ćete i bolje poslovati. Kad omogućite svojim radnicima sve moguće pogodnosti uključujući i pranje rublja ili friziranje još je logičnije da će duže biti na poslu. Štoviše, živjet će na poslu jer više neće imati razloga ići kući. Obaveze se sada mogu riješiti i na poslu, a posao postaje život.

Teorija zavjere ili ne, činjenica je da u tome ima istine jednako kao i u tvrdnjama da se čak i u kompanijama koje su na glasu kao kreativne, kreativnost cijeni puno manje od očekivanja.

Što je kreativnost?

Creativity is intelligence having fun.

Albert Einstein

Razmišljaj izvan kutije! Ne! Razmišljaj kao da nema kutije! Zaboravi na kutiju, pusti mašti na volju i zabavi se jer će te kreativnost dovesti daleko u životu. Kreativni uspijevaju, a oni koji nisu kreativni…pa, njih čeka neki dosadan i nesretan posao u kojemu neće biti uspješni, a ni sretni.

Kreativnost je potreba za izražavanjem pa su kreativci često umjetnici ili se smatraju umjetnicima. Zapravo su češće neshvaćeni umjetnici koje nitko ne razumije jer je od kreativnosti teško zaraditi, a još je teže živjeti.

Kreativnost je sposobnost kad ne vidite onu kutiju, ne razmišljate u klasičnim okvirima i imate glavu punu ideja koje moraju izaći van. Kreativnost je proces koji se sastoji od dva koraka – osmišljavanja ideje i realizacije ideje kroz određenu aktivnost – pisanje, slikanje, kuhanje…iako često ostane i samo na razmišljanju (to su oni neshvaćeni genijalci).

Problemi s kreativnošću

Kod kreativnosti postoje dva najveća problema. Prvi je taj što je kreativnost izrazito subjektivan pojam. Ono što je kreativno meni, ne mora biti kreativno i vama i obratno. Ja mogu smatrati vještinu pripremanja sushija jako kreativnom dok vi možda spremate sushi svaki dan za večeru i toliko vam je ta aktivnost postala rutinska da više o njoj ni ne razmišljate kao o nečemu posebnom.

Osim toga, vi sebe možete smatrati velikim kreativcem i misliti da ste potpuno drukčiji od svih ostalih ali realno, to ne mora biti istina. To što ja imam potrebu pisati blog i pismeno se izražavati ne znači da sam kreativnija od milijuna drugih ljudi koji pišu blogove jer se isto imaju potrebu izraziti. Ili milijardi drugih koji slikaju, pletu, plešu, šivaju, bave se kiparstvom, dizajnom interijera ili grafičkim dizajnom. Ljudi su kreativni, svatko na svoj način. Netko tu kreativnost pokazuje više od ostalih ali to ne čini tu osobu nevjerojatnim kreativcem.

Drugi je problem što je kreativnost teško izmjeriti. Kako ćete mjeriti kreativnost? Po broju napisanih tekstova na blogu? Ili broju naslikanih ulja na platnu? Možda po broju objavljenih knjiga ali nije li to onda produktivnost, a ne kreativnost?

Osim što je subjektivna, kreativnost nije lako mjerljiva jer ne postoje parametri po kojima bi je se lako moglo mjeriti. Tko je kreativniji, osoba koja u sat vremena smisli 50 ideja od kojih ni jedna nije iskoristiva ili osoba koja u istom vremenu jedva smisli jednu ideju koju se može dobro iskoristiti? Koji god odgovor dali, u pravu ste i niste u pravu.

Je li kreativnost precijenjena?

Sigurno ste puno puta mogli pročitati kako je za uspjeh u životu važna kreativnost i već legendarno razmišljanje izvan okvira (poznatih i kao kutija). Ali, je li to stvarno tako? Cijeni li se kreativnost u poslovnom svijetu ili nam je svima bolje bez nje?

Brojne su knjige napisane o kreativnosti, veliki stručnjaci obećavaju uspjeh svim pojedincima i firmama koji razmišljaju na kreativan način, gotovo da pomislite kako ste osvojili jack pot na lutriji ako zaključite da ste kreativni.

Realnost je ipak drukčija jer se sva kreativnost zapravo svodi isključivo na jedan mali površinski dio neovisno o tome gdje radite i s čim se bavite. Kreativne firme su kreativne uglavnom radi svojih otvorenih ureda, odbacivanja formalnog odijevanja i ležerne atmosfere. To je ona površinska kreativnost koja zavara ljude izvana da pomisle kako je divno raditi u kreativnom okruženju.

Ispod površine stvari nisu kreativne. Barem ne onoliko koliko biste očekivali. Ispod površine je riječ o firmi kao o svakoj drugoj koja ne zahtijeva kreativnost nego isključivo rezultate.

Nije važno što radite i od čega zarađujete, onog trenutka kad sjednete za svoj radni stol, stvari prestaju biti kreativne. Ako za primjer uzmem marketing koji se smatra kreativnim zanimanjem moram vas odmah upozoriti da je i ovdje riječ o 20% kreativnog procesa i 80% čistog rada koji nema veze s kreativnošću. Ideje, koliko god kreativne bile, neće vas dovesti nigdje.

Bit ćete ograničeni budžetom, rokovima, željama klijenata koje su gotovo uvijek puno konzervativnije nego što biste željeli, željama publike na koju ciljate i koja vjerojatno nema sluha za vaše revolucionarne ideje. Morat ćete računati, kalkulirati, izrađivati financijske planove i najvažnije od svega – donijeti rezultate kako biste opravdali svoje troškove i na kraju ih isplatili, a uz to, po mogućnosti, i nešto zaradili.

Osim ako ne želite živjeti u filmu u kojem je glavni lik siromašan i neshvaćen umjetnik čija će se kreativnost isplatiti tek 500 godina nakon smrti, morat ćete promijeniti scenarij i prihvatiti da je kreativnost dobra osobina ali da vas, sama po sebi, neće daleko odvesti.

Problem kod kreativnosti je što uglavnom ne donosi rezultate. Rezultate donosi inovativnost koja se često miješa s kreativnošću iako je riječ o dva potpuno različita pojma.

Koja je razlika između kreativnosti i inovativnosti?

Kreativnost je sposobnost smišljanja novih i drukčijih ideja koje su potpuno besplatne, nisu rizične i najčešće od njih nema nikakve koristi. Zašto? Zato što kreativnost i mašta imaju puno zajedničkih točaka. Mnogi ljudi kreativno maštaju i potpuno je jasno da od svih tih ideja nikada neće biti ništa jer su neizvedive i beskorisne.

Dizajner automobila može biti kreativno zanimanje ali i njegova je kreativnost ograničena brojnim faktorima, a najvažniji od svega je – može li se zamišljeni auto uopće voziti. Nakon toga treba voditi računa o izvedivosti i isplativosti cijele ideje, sigurnosti, udobnosti i najviše od svega o željama kupaca.

Automobil koji izgleda kao Batmobil može biti jako kreativan ali bi u proizvodnji previše koštao, mali broj ljudi bi si ga mogao priuštiti, upitno je koliko bi bio siguran i kako bi se u cijelu konstrukciju uklopili zračni jastuci, a o potrošnji goriva i emisiji ispušnih plinova neću ni počinjati. Vjerujem da je ludi dizajn na pameti svakom dizajneru koji se smatra kreativcem, problem je što je i njemu jasno da je pola tih ideja potpuno beskorisno.

Kreativnost je generiranje ideja, alternativa i rješenja na nov i drukčiji način. To je mogućnost zamišljanja nečeg potpuno novog, originalnog i unikatnog što ne mora biti korisno. Kreativnost nije osobina s kojom se ljudi rađaju i može se uspješno naučiti samo ako ste spremni „razmišljati izvan kutije“.

Inovativnost je povezana s kreativnošću ali za razliku od nje donosi rezultate. Elon Musk je inovativan, a ne kreativan. Kreativan je njegov koncept letećeg automobila s kojim se slupao kad je razvio prototip i izveo ga na testiranje. Inovativan je Tesla koji mu donosi profit i koji se može vidjeti na cestama, a prodajni saloni smješteni su u svim većim gradovima Europe.

Kreativnost je maštanje. Inovativnost je djelovanje.

Za razliku od kreativnosti koja je maštovita, inovativnost je produktivna. Ona je rizična i košta ali i donosi rezultate. Kreativnost znači razmišljanje o nečemu novom, a inovativnost je djelovanje i proizvodnja nečeg novog i drukčijeg. Inovativnost stvara vrijednost drugima – tržištu, kupcima, čovječanstvu, biznisu, društvu, a kreativnost stvara vrijednost samo kreativnim pojedincima.

Ukratko, od kreativnosti se ne može živjeti ali se od inovativnosti može. Inovativnost je u bliskoj vezi s kreativnosti u smislu donošenja novih i originalnih ideja, smišljanja onoga što nikada prije nije smišljeno ali donosi rezultate od kojih većina ima koristi što na kraju dovodi do profita.

Najveće razlike između kreativnosti i inovativnosti

• Razmišljanje o novim idejama je kreativnost. Implementacija tih novih ideja je inovativnost

• Kreativnost je maštalački proces dok je inovativnost produktivan proces

• Kreativnost je subjektivan pojam, inovativnost je objektivan pojam

• Kreativnost se ne može izmjeriti, inovativnost se može izmjeriti

• Kreativnost je povezana s donošenjem novih ideja koje ne moraju biti korisne, inovativnost je donošenje novih ideja od kojih društvo, biznis ili tržište imaju koristi

• Kreativnost je besplatna, inovativnost može biti jako skupa

• Kreativnost nije rizična, inovativnost je visoko rizična

Kreativnost se može naučiti ali s inovativnim načinom razmišljanja se čovjek mora roditi jer je za njega potrebno puno više od šarene mašte. Kreativci često dolaze do raznih ideja koje smatraju odličnima i revolucionarnima ali je problem u tome što tako ne misli njihova okolina. Zato se kreativci često smatraju neshvaćenima jer ne razumiju da je za uspjeh potreban inovativan način razmišljanja.

Riješimo se mitova o kreativnosti

Koliko sam samo puta čula kako se netko žali zato što se nije rodio kreativan, a isto sam toliko puta čula kako se netko hvali svojom kreativnošću iako nema nikakve konkretne koristi od nje ali bi to želio više od ičega na svijetu (sindrom neshvaćenog umjetnika).

Živimo u društvu koje je sklono vjerovanju kako su poznati vrhunski umjetnici bili izrazito kreativni pojedinci što mnogim kreativcima daje nadu da će i njihov talent biti prepoznat. Studija koju je provelo Exeter sveučilište pobilo je ideju o genijalnim kreativcima poput Picassa, Shakespearea ili Mozarta. Istraživanje se bavilo vrhunskim rezultatima u umjetnosti, sportu i matematici kako bi otkrili mora li osoba za visoka postignuća posjedovati nevjerojatan talent i biti kreativnija od ostalih.

Istraživanje je otkrilo da je izvrsnost određena

• prilikama koje si osoba stvara i iskorištava

• pozitivnim ohrabrivanjem od strane okoline

• treniranjem

• učenjem

• motivacijom

• i najviše od svega – upornom vježbom

Osim toga, jeste li znali da je Mozartu trebalo samo 16 godina upornog rada i učenja dok mu se rad nije isplatio?

Je li kreativnost za odbaciti?

Ni slučajno. Ja volim kreativnost jer je zabavna i zdrava, a može dovesti do opuštanja i smanjenja stresa. Osim toga, škole koje prakticiraju kreativan pristup učenju i nastavi imaju jednako dobre rezultate kao i škole koje ne podržavaju kreativnost ali uz to imaju i zadovoljnije učenike koji su spremniji sami istraživati nove stvari i svijet oko sebe. Kreativnost nikome ne može odmoći, a može pomoći da zdravije i maštovitije živimo. Kutije i okviri nisu nikada dobri.

No, ono na što se potrebno fokusirati je inovativnost ako želite da se vaše ideje čuju i ugledaju svjetlo dana. Želite li zaraditi od svojih ideja, zaboravite na kreativnost koja je subjektivna i umjesto toga se usredotočite na inovativnost koja se može mjeriti i koja donosi stvarne rezultate.

Inovativnost, za razliku od kreativnosti, zahtijeva određen stupanj znanja o tržištu, potrebama i željama kupaca, istraživanje i razvoj, financijska ulaganja i rizik dok kreativni možete biti i u vlastitom krevetu dok opušteno gledate u strop i maštate o idejama koje najvjerojatnije nikada neće vidjeti svjetlo dana jer su dobre samo vama i nitko od njih nema koristi.

Želite li uspjeti u poslovnom svijetu, morate smisliti nešto inovativno od čega će drugi imati koristi. U poslu niste važni vi i vaše želje, važno je ono što žele vaši kupci. To je razlog zašto kreativni pojedinci često nisu uspješni jer imaju fokus na potpuno pogrešne stvari i ideje.

Kreativnost vam može pomoći u mnogočemu ali nemojte očekivati da ćete od nje profitirati. Bez inovativnosti i razumijevanja tržišnih potreba kreativnost ničemu ne služi osim da vama bude malo zabavnije i šarenije u životu.

Kreativnost je izrazito subjektivan pojam i zato se u poslovnom svijetu ne cijeni onoliko koliko kreativci misle da bi bilo potrebno. Je li pisanje bloga kreativno? Na neki način je jer je očito riječ o osobama koje imaju potrebu nešto raditi i izražavati svoje misli ili dijeliti znanje s drugima. Ipak, kad slušate o blogovima koji donose profit, morate znati da je tu riječ o jako sposobnim poslovnim ljudima koji su teško radili i puno ulagali da bi imali ono što imaju sada.

Budite kreativni jer je kreativnost divna. Slikajte, pišite, crtajte, kuhajte i radite sve što želite i što vam čini zadovoljstvo. Imat ćete sigurno ispunjeniji život. No, očekujete li potpuno kreativan posao ili mislite da će vas netko zaposliti ili platiti jer se smatrate kreativnom osobom, doživjet ćete razočaranje.

Gledano iz poslovne perspektive, kreativnost je ozbiljno precijenjena. Nitko vas neće potapšati po ramenu jer ste kreativni i imate dobre ideje koje se ne mogu iskoristiti ali uspijete li smisliti nešto inovativno i pomoći čovječanstvu ili barem zainteresirati kupce u tolikoj mjeri da požele vaš proizvod ili uslugu, otvoren vam je put prema uspješnom poslovnom svijetu.

Što vi mislite, je li kreativnost precijenjena i slažete li se da je često miješamo s inovativnošću?