casual friday

Zov divljine – kako nas boravak u prirodi opušta i čini sretnijima, zdravijima, kreativnijima i ljubaznijima

priroda-zdravlje-psiha

Kad sam bila jako, jako mlada mislila sam da me opuštaju shopping centri. Do današnjeg dana mi nije jasno jesu li me stvarno i opuštali ali činjenica je da su me zabavljali i da je bilo nešto magično u obilasku trgovina, isprobavanju odjeće i kupovini kao krajnjem rezultatu što je istinski dovodilo do osjećaja povećane sreće.

S vremenom su me shopping centri počeli umarati i iako neću reći, bila bi to laž, da ne volim više hodati po trgovinama i kupiti si neku sitnicu ili dvije (ili više ali nećemo sitničariti), nemam potrebu to raditi tako često kao nekada.

Gužva me počela umarati i dovoditi do stresa, a ponekad je lakše, ljepše i opuštenije kupovati online. Kao sasvim drugu krajnost, zaključila sam da me najviše opušta ostanak kod kuće pa sam tako jedva čekala da se riješim svih obaveza, zakopam se u kuću i više ne izlazim do daljnjega. Malo je toga ljepše od čitanja, surfanja internetom i gledanja filmova i serija, zar ne?

Ali, što kada zaključimo da provodimo previše vremena online? Što kad shvatimo da općenito provodimo previše vremena u zatvorenom prosturu, a oči su nam zalijepljene za ekran, monitor, TV ili knjigu?

Koliko god je lijepo biti kod kuće, a kad vam to kaže jedan ponosni intovert onda to mora biti istina, toliko je lijepo izaći iz kuće i otići…ne u shopping centar nego negdje u prirodu, uživati u zelenilu, miru i opuštajućim zvukovima i vratiti se kući potpuno revitaliziran i zadovoljan.

Samo 15 minuta šetnje po šumi ima nevjerojatne benefite za psihu. Istraživanje koje je predvodio profesor Yoshifumi Miyazaki s japanskog Chima fakulteta poslalo je 84 ispitanika u šetnju u 7 različitih šuma. Isti broj volontera, njih 84, poslano je u šetnju gradom.

Šetači po šumi dobili su opuštajući jackpot. Istraživanje je pokazalo da im je za 16% snižen kortizol, hormon stresa. Tlak se snizio za 2%, a broj otkucaja srca za 4%. Ne zaboravite da govorimo o samo 15 minuta šetnje u šumi.

Profesor Miyazaki vjeruje da je razlog tomu što su ljudi povezani s prirodom i svoje korjene vuku iz prirode. Evoluirali smo iz prirode i povezani smo s biljkama, drvećem i potocima, a ne sa semaforima, neboderima i prometom.

Sličan eksperiment proveo je i Stephen Kaplan, profesor psihologije na sveučilištu Michigan, i otkrio da 50 minuta šetnje po botaničkom vrtu poboljšava kratkotrajnu memoriju, kognitivne vještine i proces donošenja odluka dok šetnja po gradskim ulicama to ne radi te od nje nema pozitivnih koristi za um i psihu.

“Zamislite samo terapiju koja nema nuspojave, koja je dostupna svima i poboljšava kognitivne funkcije, a potpuno je besplatna”, napisali su znanstvenici u svom istraživanju. “Takva terapija postoji, a zove se – boravak u prirodi”, nastavili su.

Brojna istraživanja bavila su se i bave se još uvijek efektima koje boravak u prirodi ima na ljudski mozak. Tako je istraživanje provedeno u južnoj Koreji pokazalo da je dobrovoljcima kojima su pokazane slike grada više krvi došlo u amigdalu, što prouzrokuje strah i anksioznost.

S druge strane, dobrovoljcima kojima su pokazane slike prirode, aktivirao se dio mozga koji je zadužen za empatiju i altruizam. Čini li nas priroda stvarno ljubaznijima i boljima?

Istraživanje provedeno u Finskoj, zemlji poznatoj po lošem vremenu, depresiji, alkoholizmu i samoubojstvima, pokazalo je da je 40-50 minuta šetnje po prirodi dovoljno za fiziološke promjene, pozitivne promjene raspoloženja i popravljanje koncentracije.

Iako brojna istraživanja pokazuju i dokazuju koristi na psihu i tijelo od boravka u prirodi, ljudi i dalje zanemaruju te benefite i prednost daju shoppingu i TV-u. Zašto je to tako i možemo li išta učiniti po tom pitanju?

Možemo samo ako hoćemo, ako nam se da i ako smo spremni na promjenu. Koliko god bilo ugodno uvaliti se u omiljenu fotelju i odsutno zujati u televizor, toliko ćete se nevjerojatno bolje osjećati odlučite li provesti samo 4 ili 5 sati mjesečno u prirodi, pa makar to bio i gradski park ili vaše vlastito dvorište.

Trebate li još dokaza zašto biste trebali što češće boraviti u prirodi? Evo ih još nekoliko.

boravak-u-prirodi

Boravak u prirodi tjera nas da se isključimo

Nismo li svi malo previše srasli sa svojim elektronskim igračkama? Laptopi, mobiteli, tableti, igrače konzole, televizori, Alexa, pametni domovi i ostale divote s kojima se zabavljamo i na kojima svakodnevno radimo, a koje nas toliko umaraju i ponekad čine nesretnima.

Kad smo u prirodi nema ništa od toga. Nema struje ali nema ni potrebe za svim tim elektronskim igračkama. Multitasking i povezanost s uređajima dovode do stresa, a istraživanja pokazuju da primanje poruka i mailova kroz dan povećava broj otkucaja srca u odnosu na one ispitanike koji nisu povezani s uređajima i internetom.

U prirodi smo povezani samo sa sobom i svojom okolinom. Nitko nas ne bombardira mailovima, a ako to i radi nećemo ih dobiti barem neko vrijeme. U prirodi se opuštamo, uživamo u prizorima i ne mislimo toliko (ili uopće) na svoje obaveze što je nužno za zdravlje psihe i uma.

Tjelesna aktivnost potiče endorfine

Endorfini su enzimi i neuroprijenosnici koji nastaju u hipotalamusu, a zaslužni su za poboljšavanje raspoloženja te učinkovito djeluju i protiv bolova. Endorfini se oslobađaju kada radimo neku fizičku aktivnost u prirodi, poput trčanja, šetanja, bicikliranja ili vodenih aktivnosti. Onog trenutka kada se poveća razina endorfina, osjećamo se sretnije, mirnije, bolje i bistrije.

Boravak u prirodi smanjuje razinu stresa

Nizozemsko istraživanje je pokazalo da su boravak u prirodi i obavljanje ponavljajućih radnji poput rada u vrtu bolji za smanjivanje razine stresa od bilo koje druge aktivnosti. U jednom istraživanju, ispitanici su podijeljeni u dvije grupe.

Jedna grupa je nakon napornog i stresnog dana 30 minuta čitala u zatvorenom prostoru, dok je druga grupa 30 minuta radila u vrtu. Osim što su vrtlari na kraju zadatka bili bolje raspoloženi i sretniji, imali su i manju razinu hormona stresa, kortizola, u organizmu.

Prirodno svjetlo je dobro za kvalitetan san

Dnevna doza sunca važna je da bismo bili zdravi ali i da bismo se osjećali osvježeno, revitalizirano i opušteno jer regulira proizvodnju melatonina. Melatonin je hormon koji kontrolira naš unutarnji sat i uspavljuje nas.

Dio mozga koji proizvodi melatonin pod utjecajem je svjetla. Neaktivan je tokom dana, a aktivira se kada padne noć radi čega smo po noći pospani (čast iznimkama koje su pospane uvijek).

Ukoliko mozak proizvede dovoljnu dozu melatonina, a to će učiniti samo ako provedemo dovoljno vremena na suncu i na dnevnom svjetlu, dobro ćemo spavati i probuditi se odmorni i svježi. Zato se uvijek govori da se dobro spava nakon boravka u prirodi.

Vitamin D važan je za zdravlje

Koliko ste puta čuli dok ste bili dijete “Idi van da dobiješ malo vitamina D”, posebno ako ste bili dijete koje više voli biti unutra i igrati se igračkama, a roditelji više ne znaju kako da vas izbace van i zadrže tamo neko vrijeme?

Što uopće radi vitamin D? Nužan je za zdravlje kostiju i zubi. Poboljšava raspoloženje i smanjuje mogućnost raka, srčanog udara, moždanog udara, dijabetesa i brojnih drugih bolesti. Vitamin D također je odličan za krvne žile jer ih opušta što dovodi do nižeg tlaka.

zdravlje-hiking-priroda-fotografija

Boravak u prirodi opušta um i tijelo

Kada ostavimo grad, buku, gužvu i svoje uređaje iza sebe i odemo u prirodu, lakše se fokusiramo na okolinu u kojoj se nalazimo i počnemo se povezivati s njom na višem nivou. Svi lijepi prizori koje vidimo oko sebe, zelenilo, drveće, cvijeće, plavo nebo, oblaci, zvijezde, potoci i životinje skreću nam pažnju sa svakodnevnog stresa i prebacuju nas u neko novo, opuštenije i zdravije mentalno stanje.

Opušten um dovodi do opuštenog tijela. Onog trenutka kad se riješite grozničavog razmišljanja o dnevnim obavezama i stresovima i shvatite da se povezujete s prirodom i uživate u prizorima oko sebe, osjetit ćete i kako vam se opuštaju ramena, čeljust i kako nestaje napetost iz svih dijelova tijela.

Kisik utječe na faktor sreće

Razina kisika u mozgu povezana je s razinom serotonina, neuroprijenosnika koji utječe na raspoloženje, apetit, pamćenje, društveno ponašanje i ostale procese. Previše serotonina dovodi do razdražljivosti i nemira, a premalo do depresije. Udisanje svježeg zraka pomaže u regulaciji razine serotonina i dovodi do osjećaja sreće i opuštenosti.

Nije loše osjetiti se malim

Ljudi se u gradovima često osjećaju moćno i veliko, posebno ako su uspješni u onome što rade što pozitivno utječe na razinu samopouzdanja. Gube dodir sa stvarnošću i s vremenom više ne vide širu sliku. Zaboravljaju tko su, otkuda dolaze, što s vremenom dovodi do negativnih emocija i razvoja depresije.

Boravak u prirodi podsjeti nas na to koliko smo zapravo mali i kako smo dio nečega puno većeg od našeg malog i zatvorenog gradskog svijeta koji se svodi na kuća-posao-kuća trokut, s povremenom posjetom trgovinama.

Kada shvatimo da smo i mi sami dio prirode, stopimo se s njom i shvatimo koliko je velika i moćna, postat ćemo skromniji, sretniji i opušteniji.

Priroda nije zahtjevna

Kretanje kroz grad zahtijeva našu punu koncentraciju i pažnju. Promet, drugi ljudi, opasnosti, buka, rute kojima idemo i zadaci koje na putu obavljamo čine nas opreznima, napetima i pod  stresom, čega često nismo ni svjesni jer smo na taj osjećaj već navikli.

U prirodi toga nema. U prirodi se možemo potpuno opustiti. U prirodi se možemo isključiti u potpunosti što nikada ne možemo postići u gradskom svijetu.

Boje prirode opuštaju

Većina ljudi se može složiti s tvrdnjom da na naše osjećaje i raspoloženje utječu boje. Ljudi koriste crvenu boju da označe neku opasnost i vjeruju kako plava i zelena opuštaju. Tako je i u prirodi. Crvena, koja se nalazi na mnogim otrovnim vrstama, služi kao upozorenje.

Boje koje se nalaze u prirodi su upravo i one koje nas najviše opuštaju – zelena, plava, smeđa u svim nijansama imaju dokazano pozitivan efekt na psihu. Ljudi također imaju i fizičke reakcije na boje.

Tako gledanje u crvenu pojačava broj otkucaja srca jer je riječ o stimulirajućoj, jakoj i agresivnoj boji. Plava, koja je suprotnost crvenoj, smanjuje broj otkucaja srca i smiruje ali do zdrave, a ne depresivne razine.

Zelena se isto smatra umirujućom bojom, najviše iz razloga jer je ima puno u prirodi, a povezuje je se s rastom, rađanjem, proljećem, toplinom i okolišem.

cvijeće-motivacija

Činjenica je da nas boravak u prirodi opušta. Opušta nas i samo gledanje u slike prirode i slušanje zvukova prirode poput valova, cvrkuta ptica ili kiše. Ipak, preporučljivo je izaći iz kuće, maknuti se od uređaja i doživjeti te slike, boje, zvukove i mirise iz prve ruke.

Što sam starija, sve više volim prirodu, a sve manje grad. Sve više želim zelenilo, a sve manje beton. Sve me više privlači provođenje slobodnog vremena u šumi nego u urbanim sredinama ili još gore – u shoppingu, što je i razlog zašto to i prakticiram sve češće.

Koliko god istraživanja bilo provedeno na tu temu, ljudi vjerojatno nikada neće u potpunosti shvatiti čuda prirode i koristi koje ona ima na naš um i tijelo. Možda nekada nije loše i odustati od istraživanja i jednostavno otići van, izvan grada, u prirodu, u zelenilo, tamo gdje nema buke automobila, daleko od drugih ljudi, gdje čujemo samo ptice, a po noći je tako tamno da vidimo Mliječnu stazu i da samo budemo, uživamo, udišemo i shvatimo koliko smo zapravo povezani s prirodom i ovisni o njoj.

Potpis

 

3 komentara

Komentari su isključeni.

%d blogeri kao ovaj: